Natprosječno visoki ljudi skloniji razvoju određenih bolesti?

Visina pojedincima može donijeti brojne prednosti, ali taj privilegij ima svoju cijenu. Po novom istraživanju natprosječna visina povezana je s rizikom od nastanka brojnih bolesti, od proširenih vena do oštećenja perifernih živaca.

Međunarodni tim istraživača povezao je visinu, u genetskom i fizičkom smislu, s prisutnošću više od tisuću kliničkih značajki u više od 280.000 odraslih ljudi i tako potvrdio sumnje da bi visina mogla biti čimbenik rizika za razvoj brojnih bolesti, piše portal ScienceAlert.

''Koristeći primijenjene genetske metode, pronašli smo dokaze da je natprosječna visina u odraslih povezana s više od 100 kliničkih značajki, među kojima su i stanja koja mogu imati znatan negativan utjecaj na kvalitetu života, poput periferne neuropatije, venskih ulkusa (rana na donjem dijelu nogu) koje uzrokuje slab protok krvi kroz vene ili kroničnu vensku insuficijenciju'', kazao je glavni autor studije Sridharan Raghavan iz medicinskog regionalnog centra Rocky Mountain u SAD-u.

''Zaključili smo da bi natprosječna visina mogla biti dosad neprepoznat faktor rizika za razvoj određenih zdravstvenih stanja u odraslih''.

Znanstvenici već neko vrijeme znaju da su vrlo visoki ljudi izloženi većem riziku od razvoja nekoliko vrsta raka, ali i stanjima poput puknuća aorte i plućne embolije.

Dodaju da ni vrlo niski ljudi ne prolaze bez određenih zdravstvenih posljedica. Oni su skloniji srčanim bolestima, moždanom udaru, bolestima jetre i poremećajima mentalnog zdravlja.

Još uvijek nije jasno jesu li ove zdravstvene poteškoće direktno povezane sa samom visinom ili su rezultat drugih vanjskih čimbenika kao što su loša prehrana i štetni sociološko kulturološki utjecaji, koji također mogu utjecati na nečiji stas.

Znanstvenici su u ovoj analizi koristili genetske podatke iz kliničkih zapisa više od 200.000 odraslih bijelaca i 50.000 odraslih crnaca iz američkog programa za ratne veterane.

Koristeći metodu povezivanja gena s prisutnošću bolesti, tim stručnjaka pokušao je povezati više tisuća genetskih varijacija za koje se zna da utječu na visinu čovjeka, s više od tisuću značajki povezanih s raznim bolestima.

Slična usporedba napravljena je i s izmjerenom visinom, koja je u prosjeku iznosila 176 centimetara.

S obzirom na to da se u ranijim istraživanjima, koja su koristila slične metode, proučavalo samo pedesetak značajki i puno siromašnija genetska baza podataka, ovo istraživanje smatra se dosad najvećom studijom te vrste.

Njezini rezultati idu u prilog ranijim podacima istraživanja koja su otkrila da su visoki ljudi manje podložni kardiovaskularnim stanjima poput hipertenzije, hiperlipidemije i koronarne bolesti srca, ali su istovremeno skloniji fibrilacijama atrija i proširenim venama.

Na popis stanja kojima su skloniji visoki ljudi dodali su infekcije kože i kostiju i perifernu neuropatiju – vrstu oštećenja živaca ekstremiteta.

Znanstvenici su u sklopu ovog istraživanja u obzir uzeli i ulogu koju bi u svemu mogao odigrati spol. Otkrili su da su visoke žene sklonije astmi i nespecifičnim poremećajima perifernih živaca od visokih muškaraca.

Povezivanje čvršćih veza između gena za visinu i različitih patoloških značajki smanjuje mogućnost da za bolesti možemo okriviti vanjske čimbenike ili pak utjecaj tjelesne težine, ali i dalje ne objašnjava na koji su način geni za visinu povezani s nastankom bolesti.

Daljnja istraživanja mogla bi nam otkriti tu povezanost, biokemijske reakcije i načine na koji je fizička visina povezana s funkcionalnošću tijela.

Ne možemo utjecati na našu visinu, ali razumijevanje utjecaja koji bi ona mogla imati na naše zdravlje zasigurno će nam pomoći da napravimo sve što možemo da bismo smanjili te rizike.

Istraživanje je objavljeno u časopisu PLOS Genetics.