Mucanje kod djece: Koji su uzroci i kako ga liječiti?
Mucanje kod djece je najpoznatiji govorni poremećaj u mlađoj dobi. Još se od antičkog doba razvijaju govorničke vještine i pokušava se naći lijek nedostacima govora (s obrazloženjem da je mucanje uzrokovano fiziološkim uzrocima).
Srećom, danas se mucanje kroz pedagoške i psihološke teorije povezuje s emocionalnim konfliktima, strahom i nepravilno naučenim govorom te se može riješiti.
Što je mucanje kod djece, zašto i kako nastaje?
Mucanje je govorno ponašanje kod kojeg se ponavljaju riječi, slova ili dijelovi rečenice. Može se očitovati u:
• produženju glasova
• zastojima u govoru
• učestalim i neprirodnim pauzama u govoru
• dodavanju različitih glasova.
Mucanje kod djece često je popraćeno:
• strahom od govora
• pokretima glave i tijela
• emocionalnom nestabilnošću
• smanjenom koncentracijom.
Nakon duljeg perioda mucanja dijete može razviti negativne karakterne crte ličnosti. Odnosno, takva djeca često su nesigurna, plašljiva, nedostaje im ustrajnosti i imaju problema s izvršavanjem zadataka te imaju problema s prenošenjem informacija drugim osobama.
Što su rečenice zahtjevnije (sadrže kompliciranije riječi ili su dulje), mucanje se pojačava.
Primjerice, mucanje kod djece od 5 godina često se javlja u obliku ponavljanja slogova ili oklijevanja, a može se pojačati u emocionalno zahtjevnim situacijama poput polaska u školu ili pred većom grupom ljudi.
Uzroci mucanja
Uzroci mucanja kod djece mogu biti različitog podrijetla. Mucanje kod odraslih ili mucanje u starijoj dječjoj dobi može se pojaviti zbog oštećenja na središnjem živčanom sustavu.
Smatra se da mucanje nije nasljedno.
Iako se stručnjaci još uvijek nisu dogovorili oko uzroka mucanja, pretpostavlja se da je uzrokovano kontinuiranim problemima s jezičnom ekspresijom i emocionalnim razvojem. Uzroke mucanja podijelili su u tri skupine faktora:
• emocionalno-psihološki faktori
• okolina
• neurofiziološki faktori.
Emocionalno-psihološki faktori
Emocionalno-psihološki faktori su oni koji nastaju kada dijete doživi ili doživljava negativne situacije u životu. Osim negativnih situacija, sam strah od govora, anksioznost i frustracije mogu biti uzrok mucanja.
Okolina
Okolina, poput roditelja i obitelji, mogu utjecati na razvijanje mucanja kod djece. Roditelji često, ne želeći da dijete razvije govorne poteškoće, učestalo i preaktivno ispravljaju djecu u njihovim pogreškama.
Zabrinutost zbog svake sitne govorne greške u djetetu može pobuditi želju za imitacijom govora odraslih i s vremenom može razviti mucanje. Ovaj slučaj je čest kod obitelji u kojima je u prošlosti postojao slučaj s mucanjem pa oni sami pokušavaju spriječiti dijete da i ono počne mucati.
Ako se mucanje zadrži i nakon šeste godine, npr. mucanje kod djece od 7 godina, ono može utjecati na samopouzdanje i društvenu integraciju djeteta.
Neurofiziološki faktori
U modernoj psihologiji mucanje kod djece povezuje se s neurofiziološkim faktorima. Odnosno, govori se da je ono uzrokovano oštećenjima kod neuromotoričkih procesa.
Smatra se da kod djece koja mucaju postoji problem usklađivanja motoričkih pokreta (pokreta govornih organa) s vremenskim periodom te njima treba više vremena za realizaciju govora.
Novija istraživanja pokazala su da je kod ljevaka mucanje učestalije nego kod dešnjaka.
Mucanje kod djece predškolske dobi
Mucanje kod djece predškolske dobi najčešće se javlja između druge i treće godine djetetova života. Mucanje kod djece od 2 godine često je povezano s razvojnim promjenama u govoru te se smatra fiziološkim mucanjem koje najčešće nestaje samo od sebe.
Mucanje kod djece od 3 godine također je uobičajeno jer se tada intenzivno razvija jezik, vokabular i sintaksa. Ako se mucanje zadrži dulje od nekoliko mjeseci, preporučuje se konzultacija s logopedom.
Postoji nekoliko tipova mucanja kod djece:
fiziološko mucanje kod djece – zbog problema s artikulacijom i motoričkom nespretnošću dijete češće ponavlja riječi i fraze, zastajkuje u govoru i oklijeva; fiziološko mucanje, ako se na njega ne obraća pažnja, uglavnom prestaje samo od sebe
razvojno mucanje – dijete ponavlja glasove, slogove i potrebna je intervencija logopeda
akutno mucanje – pojavljuje se u periodima, a povezano je s reakcijom na neku psihološku traumu (pogotovo ako je u pitanju iznenadno mucanje kod djece, npr. nakon stresnog događaja poput gubitka člana obitelji ili selidbe).
Mucanje kod odraslih
Mucanje se kod odraslih pojavljuje u vrlo malom postotku (5 %). Ono nastaje kao posljedica zdravstvenih problema ili oboljenja živčanog sustava. Mucanje kod odraslih može biti simptom:
• Parkinsonove bolesti
• afazije
• dizartrije
• apraksije.
Prevencija mucanja
Ako se pravilno odnosi prema djetetu, mucanje se može ublažiti ili čak izbjeći. Roditelji ne smiju svoje neuspjehe i nezadovoljstva prenositi na djecu kažnjavajući i maltretirajući ih:
njegujte odnos prema vašoj djeci – ako u obitelji ima više djece, jednako se odnosite prema svakom djetetu, a ako je riječ o jednom djetetu, dozvolite mu da se druži s drugom djecom
modeli pravilnog govora – govorite vašem djetetu smireno, umjerenim tonom, koristite kratke i jednostavne rečenice; ne ispravljajte dječji govor, već svojim govorom ponudite djetetu model
slušajte dijete – ne požurujte ga i ne obeshrabrujte ga kod krivog izgovora
čitajte i pjevajte djeci – naučite zajedničke pjesme jer kod pjevanja nema mucanja.
Mucanje – liječenje
Ne postoji određeni lijek za mucanje, ali liječenje kod logopeda pokazalo se uspješnim, pogotovo ako je riječ o djeci mlađe dobi koja su nedavno počela mucati. Čak do 80 % djece prirodno prestane mucati, piše Kreni zdravo.
Liječenje se, osim govornim vježbama, izvodi smanjenjem stresa u djetetovoj okolini, poticanjem na samopomoć i podršku.
Mucanje kod djece od 8 godina obično zahtijeva stručnu intervenciju jer je u toj dobi manja vjerojatnost da će mucanje spontano nestati bez logopedske pomoći.
Mucanje – vježbe
Postoji nekoliko načina kojima možete pomoći djetetu kod mucanja.
vježbe disanja – kako se mucanje često pojavljuje kod tjeskobe i osjećaja anksioznosti, reguliranje disanja može pomoći; recite djetetu da sjedne, zatvori oči i usredotoči se na disanje; ponavljajte to svaki dan s djetetom barem pet minuta
usporeni govor – usporite djetetov govor, recite mu da u riječi govori vokal po vokal i produžuje ga
čitanje – ako vaše dijete zna čitati, neka naglas čita svoju najdražu priču bez stresa i pritiska; ako dijete počne mucati, ne opominjite ga, samo neka nastavi čitati; ponavljajte vježbu čitanja svaki dan po pola sata.
