Emir (32) se zaposlio prije tri mjeseca u privatnoj firmi u Novom Travniku. U dokumentaciji koju je morao dostaviti poslodavcu, bilo je i liječničko uvjerenje o zdravstvenoj i radnoj sposobnosti.

Uz laboratorijske pretrage, Emiru su, među ostalim, provjeravane i motoričke sposobnosti.

"Čim sam došao, rekli su mi da odem u Dom zdravlja gdje mogu izvaditi liječnički na trošak tvrtke. Pošto radim i na visini, provjeravali su mi motoričke sposobnosti. Kako se krećem, kakav mi je balans i koliko sam shvatio pregled treba ponoviti za godinu dana", kaže Emir za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Liječnički pregledi prilikom zasnivanja radnog odnosa obavezni su za većinu radnika u privatnom i državnom sektoru u BiH. Zakonima o radu bh. entiteta Federacija BiH (FBiH) i Republika Srpska (RS) određeno je da poslodavci od radnika mogu zahtijevati liječnički pregled, radi utvrđivanja zdravstvene sposobnosti za rad.

No, internim pravilnicima o radu, većina tvrtki nametnula je to kao obavezu pri zapošljavanju, a troškovi od oko 50 maraka (25 eura) nerijetko idu na teret radnika.

Dokazivanje radne i zdravstvene sposobnosti obavezno je i za zapošljavanje u državnoj službi, što propisuju državni i entitetski zakoni o državnim službenicima i namještenicima.

Psihološko testiranje za političare

Od ove obaveze izuzeti su izabrani i imenovani dužnosnici na svim nivoima. Uz Predsjedništvo BiH, predsjednike i potpredsjednike dva entiteta, BiH ima ukupno 14 vlada i isti broj parlamenata na nivou države, FBiH i RS-a, te deset kantona i Brčko distrikta.

To znači da ministri, njihovi zamjenici i savjetnici, te parlamentarci i mnogi drugi nisu prošli ni osnovne liječničke preglede prije stupanja na dužnost.

Emir iz Novog Travnika smatra da nema nikakvog razloga da političari budu privilegirani.

"Mora se znati zdravstveno stanje radnika bez obzira koji posao obavljate. Oni većinom rade mozgom i odlučuju, donose zakone, pa mislim da bi njima trebao možda dobar psihijatar. Dakle, neki psihološki test", ističe on.

Uz laboratorijske nalaze, uvjerenja uglavnom sadržavaju oftalmološki pregled, te kardiološke i pulmološke pretrage.

Za pojedina radna mjesta uključuju i dodatne testove, poput onih kojima se ocjenjuje psihičko stanje radnika.

Inicijativa ponovo pred parlamentarcima

Zastupnik Socijaldemokratske partije (SDP) u Zastupničkom domu Parlamenta BiH Saša Magazinović smatra da osobe, koje obnašaju najodgovornije javne dužnosti, pred zakonom moraju imati jednake obaveze, kao i ostali građani.

Ocjenjuje da njihovi liječnički pregledi moraju uključivati i obavezno testiranje mentalno-psiholoških sposobnosti za obavljanje javnih dužnosti. Zbog negativnih komentara parlamentaraca, Magazinović je ranije odustao od inicijative da se nametne zakonska obaveza liječničkih pregleda.

No, u listopadu 2021. godine ponovo ju je uputio državnom Parlamentu, koja je na dnevnom redu Zastupničkog doma Parlamenta BiH 3. veljače.

"Spremačica, domar, higijeničar i svi ostali, da bi se zaposlili u institucijama, moraju proći liječnički pregled. Oni koji donose ključne odluke ne moraju ništa. Nismo mi u politici nikakva nadrasa i poseban stalež za koji ne vrijede pravila. To je zaposlenje kao i svako drugo i ukoliko znaju uzeti toliku plaću, onda ne vidim zašto se na njih ne bi odnosila ista pravila", ističe Magazinović.

Osnovna plaća zastupnika i delegata u Zastupničkom i Domu naroda Parlamenta BiH iznosi blizu 4.000 maraka (oko 2.000 eura).

Ako se na osnovnu plaću dodaju i naknade i paušali ona iznosi i do šest tisuća maraka (oko tri tisuće eura), što bosanskohercegovačke parlamentarce stavlja u red najplaćenijih u regiji.
Član Predsjedništva BiH ima osnovnu mjesečnu plaću, bez naknade za prijevoz i topli obrok 4.750 maraka (oko 2.350 eura).

Mjesečna plaća predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH je 4.275 maraka (oko 2.130 eura), dok državni ministri imaju osnovnu plaću nešto veću od četiri tisuće maraka.

'Droga u institucijama odlučivanja'

Magazinović traži i da izabrani i imenovani dužnosnici u institucijama BiH imaju obavezu testiranja na korištenje psihoaktivnih supstanci.

"Motiv mi je bilo neshvatljivo ponašanje političara koji svojim djelovanjem izuzetno podižu tenzije u javnosti. Nekad me to zaista asocira da su asocijacija pod utjecajem droge ili ne znam čega. Ne znam kako drugačije objasniti glupe i neučinkovite stvari koje rade i sigurnosnu situaciju dovode do usijanja", kaže on.

Ne navodeći konkretna imena političara koji su ga motivirali da ponovo inicira uvođenje liječničkih pregleda, Magazinović je podsjetio na slučaj uhićenja savjetnika člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika.

Kod Marka Šukala, Dodikovog savjetnika i generalnog tajnika za pravne i opće poslove u Vladi RS-a, 12. studenog 2021. policija je pronašla drogu.Droga je pronađena tijekom racije u jednom ugostiteljskom objektu u Banjoj Luci, zbog čega ga je Vlada RS-a razriješila dužnosti.

"Nemam dokaze i nisam policajac, ali smatram da je on jedan od rijetkih koji je uhvaćen zbog narkotika. Vjerujem da je veliki broj onih u politici koji to koriste. Veći je problem donošenje odluka u takvom stanju", ističe Magazinović.

'Nisu nesposobni nego zatrovani nacionalizmom'

Dragan Mektić, bivši državni ministar sigurnosti i aktualni zastupnik iz Srpske demokratske stranke (SDS) u Zastupničkom domu Parlamenta BiH, kaže za RSE da nema ništa protiv uvođenja zakonske obaveze liječničkih pregleda bh. funkcionerima.

No, Mektić tvrdi kako nije siguran da bi to donijelo promjene na bh. političkoj sceni.

Mektić ističe da problem u BiH nisu političari koji su fizički ili psihički nesposobni za obavljanje funkcija, nego oni "zatrovani nacionalizmom, šovinizmom, pa čak i fašizmom".

"Sad ne znam koliko je to uopšte moguće provesti. Postoje ljudi koji bi sigurno prošli takve testove, a zatrovani su tom šovinističkom ideologijom i radili bi i tada što i sad rade", ističe on.

Kad je riječ o testiranju na droge, i Mektić ističe da "sigurno ima određen broj dužnosnika koji ih koristi".

"No, kako to sada regulirati? Tko može, primjera radi, jednog člana Predsjedništva BiH uputiti na takav test? Nije to jednostavna stvar. Ovdje nikoga posebno ne prozivam, niti imam ikakav dokaz, ali očigledno postoje neka nelogična i čudna ponašanja. Spominjem Predsjedništvo BiH, pošto je to najviši organ, i čini mi se da bi se na nižim nivoima to i moglo nekako regulirati. No, tko je taj da može recimo člana Predsjedništva BiH uputiti da napravi liječnički pregled", pita Dragan Mektić.

Organizacija Centri civilnih inicijativa (CCI) objavila je prije nekoliko godina studiju "Analiza instrumenata političkog imenovanja i zapošljavanja u javnom sektoru u BiH".

Prema toj studiji, političku vlast u BiH sačinjava 3.869 pozicija na svim nivoima vlasti, na kojima su dužnosnici izabrani na izborima. U izvršnoj vlasti i na ostalima pozicijama za imenovane dužnosnike nalazi 1.970 osoba.

Za plaće i ostala primanja dužnosnika, kao i državnih službenika i namještenika, svake godine iz proračuna odlaze milijarde maraka.

Bojan Domić iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, ministar je obrazovanja, znanosti, kulture, sporta i mladih u Vladi Srednjobosanskog kantona (jedan od deset kantona u FBiH).

Domić smatra da liječničke preglede treba uvesti u institucijama na svim nivoima u BiH, jer su izabrani i imenovani dužnosnici u radnom odnosu, te, osim prava, moraju preuzeti i obaveze.

"Ako je za državne službenike propisano moraju bit radno sposobni, morali bi i oni. Zdravstveni pregledi su dobri i preventivno. Što se tiče testiranja na droge. I to podržavam, iako nemam nikakvih konkretnih saznanja", kaže Domić.

Otkriti zašto rade samo za svoje interese

Stanovnici Mostara smatraju da zbog odgovornih pozicija na kojima se nalaze, te enormnih primanja, političari moraju imati obavezu liječničkih pregleda.

Slažu se da bi pregledi trebali biti fokusirani na mentalno-psihološka testiranja.

Maja kroz smijeh ističe da bi se na ovaj način možda moglo otkriti i zašto domaći političari gledaju samo vlastite interese.
"Zašto ne rade za dobro građana? Gledaju samo sebe, a ne cjelokupnu sliku", kaže ona.

Ragib je stava da su pregledi odavno trebali biti nametnuti.

"Ne znam šta bih ti rekao. Vidiš u šta nas vode i na šta će nas još dovesti. Treba samo da omladina skoči i da preuzmu, ali teško", kaže Ragib.

Mostarac, koji nije želio otkriti identitet, kaže da liječnički pregledi dužnosnika u BiH trebaju biti barem na mjesečnom nivou.

"Treba njima mnogo toga, a posebno neuropsihijatri. Ispitivaju nam živce svaki dan i trebali bi stalno na kontrolu i da im tablete propišu. Nisu normalni, jer zavađaju ljude i pričaju hoće li biti rata, a narod sve siromašniji", ističe on.

Liječnički pregledi nisu obavezni ni za predsjednike, ministri i parlamentarce u zemljama regije, jer zakonodavstvo tih država to ne predviđa.

Nezrela politika društva

Psiholog Ibrahim Prohić podržava zahtjev za njihovim uvođenjem, te ističe da je dominanta percepcija javnosti da "nešto s domaćim političarima nije u redu".

Temeljni problem društva u BiH, ali i susjednim zemljama, je, kako kaže, apsolutno ignoriranje principa kompetentnosti.
"Taj princip i stanje mentalnog zdravlja nisu isto, ali su usko povezani. Radi se o nezrelim političkim društvima, koja ne afirmiraju znanje, sposobnost i rad nego političku i etničku pripadnost, te stranačku poslušnost", kaže Prohić.

Prohić dodaje da na političkim scenama BiH i regije dominiraju autokratske strukture ličnosti, koji se u svojim izjavama i potezima ističu u nedosljednosti i sukobima sa stvarnošću.

"U ovim našim državama vrlo je upitan stupanj funkcionalnosti pravne države i u takvoj situaciju ljudske slabosti dolaze do izražaja. Naši političari ne priznaju argumente, činjenice, sudske presude. Tu se ne radi o mentalnom zdravlju, ali imaju poremećaj u ponašanju. Nisu ludi, što bi narod rekao, normalne su osobe, ali rade na štetu države i građana", kaže Prohić.

Inicijativa Saše Magazinovića predviđa da Vijeće ministara BiH u roku od tri mjeseca utvrdi zakon koji bi omogućio preglede, kao i testiranje političara na psihoaktivne supstance.