Ljudski mozgovi naglo su ostarjeli tijekom pandemije i za to nije kriv samo virus

Iako mnogi od nas tijekom pandemije COVID-19 nisu bili zaraženi, čini se da je taj period ipak ostavio dubok trag i to na našem mozgu.

Kod osoba koje su preminule od COVID-a, mozak je izgledao kao kod duboke starosti, ali nova istraživanja sugeriraju da su mentalni, društveni i financijski stresovi tog razdoblja također ubrzali starenje mozga čak i kod zdravih ljudi.

Znanstvenici s britanskog Sveučilišta u Nottinghamu razvili su AI model koji prepoznaje prirodno starenje mozga, koristeći podatke više od 15.000 odraslih osoba iz UK Biobanke.

Što su analize pokazale?

Zatim su analizirali dvije skupine: prva je imala snimke mozga prije pandemije, dok je druga imala snimke i prije i tijekom pandemije.

Rezultati? Tijekom pandemije, ljudski mozak u prosjeku je ostario pet i pol mjeseci brže nego što je to bio slučaj prije 2020. godine.

"Najviše me iznenadilo to što su i ljudi koji nisu imali COVID pokazali ubrzano starenje mozga,” kaže neurolog Ali-Reza Mohammadi-Nejad, koji je vodio istraživanje.

"To nam govori koliko je samo iskustvo pandemije – izolacija, neizvjesnost, stres – utjecalo na zdravlje našeg mozga."

Ipak, ima nade. Budući da su snimke mozga uzimane samo u dvije vremenske točke, moguće je da je došlo do oporavka u godinama koje su uslijedile.

"Ne možemo još reći hoće li se ti procesi preokrenuti, ali moguće je – i to je ohrabrujuće," dodaje neurologinja Dorothee Auer.

Dobra vijest je i da ubrzano starenje mozga ne znači automatski i pad kognitivnih sposobnosti. Jedini ispitanici koji su imali pad u pamćenju i razmišljanju bili su oni koji su izravno preboljeli COVID.

Ipak, ova studija pokazuje koliko veliki životni događaji – poput pandemije – mogu ostaviti trag, čak i bez fizičke bolesti.

U prve dvije godine pandemije milijuni su ljudi izgubili živote, a milijarde su prošle kroz lavinu tuge, usamljenosti, depresije, tjeskobe, financijskog stresa i poremećaja spavanja.

Ranija istraživanja pokazala su da su tinejdžeri posebno pogođeni, a njihovi mozgovi pokazivali su znakove ubrzanog starenja – slično onome što se viđa kod mladih koji su doživjeli zlostavljanje, zanemarivanje ili disfunkciju u obitelji.

Tanja moždana kora kod mladih djevojaka

Snimke mozga pokazale su ubrzano sazrijevanje kod adolescenata nakon pandemije, s izraženijim promjenama kod djevojčica. Njihova moždana kora, regija bogata sivom tvari, vidljivo se stanjuje.

Kod odraslih, najnovije istraživanje pokazuje da su muški mozgovi bili osjetljiviji na promjene, i to kako u sivoj, tako i u bijeloj tvari.

Promjene su bile osobito vidljive kod starijih osoba i onih iz socijalno ili ekonomski ugroženih skupina.

Već znamo da društvena izolacija mijenja strukturu mozga, a siromaštvo se također povezuje s ubrzanim starenjem mozga. I jedno i drugo mogli su dodatno pojačati negativan učinak pandemije, piše Science Alert. 

No znanstvenici su oprezni – iako velike, dugoročne studije daju važne tragove o tome kako velike životne promjene (poput poroda, menstruacije ili roditeljstva) utječu na mozak, bez detaljnijih istraživanja ne možemo sa sigurnošću reći zašto dolazi do tih promjena, niti kako to utječe na naše ponašanje i mentalne sposobnosti.

"Ova nas studija podsjeća da zdravlje mozga nije povezano samo s bolestima, nego i s našim svakodnevnim okruženjem," zaključuje Auer.

"Pandemija je stavila ogroman teret na živote ljudi, pogotovo onih koji su već prije toga bili u nepovoljnom položaju."