Koliko je stvarno opasan koronavirus?

Svjetska zdravstvena organizacija sazvala je za danas (22.1.) krizni sastanak zbog koronavirusa. Kako se prenosi i koje su zaštitne mjere? I je li stvarno tako opasan? Evo odgovora na neka važna pitanja. 

Koliko brzo se širi nova bolest?

Iznenađujuće brzo. Kineska državna televizija CCTV je javila da od utorka (21.1.) ima još 77 potvrđenih slučajeva zaraze, tako da je od njezinog izbijanja u prosincu sada zabilježen ukupno 291 slučaj. Najčešće su pogođene starije osobe. Šest pacijenata je umrlo, ali oni su prije zaraze bili teški kronični bolesnici. Postoje potvrđeni slučajevi infekcije u Tajlandu, Japanu i Južnoj Koreji. Prema novinskoj agenciji AFP, ispituje se po jedan mogući slučaj na Filipinima i u Australiji. Svi inficirani u inozemstvu i sve osobe kod kojih se sumnja da su zaražene prethodno su boravili u kineskoj milijunskoj metropoli Wuhanu.

Povećani broj putovanja zbog kineske Nove godine, koja pada u subotu (25.1.), povećava opasnost od prenošenja virusa. Za vrijeme najveće godišnje „seobe naroda“, na put kreće nekoliko stotina milijuna Kineza. Azijski susjedi Kine, kao i više zračnih luka širom svijeta, u međuvremenu su uveli kontrole tjelesne temperature putnika u dolasku i druge zaštitne mjere, prenosi DW.

Kako se prenosi virus?

Kineske zdravstvene institucije u međuvremenu su potvrdile da se virus prenosi sa čovjeka na čovjeka. Do sada ipak nema indicija da se zaraza prenosi dišnim putovima. Odlučujuće pitanje je koliko lako virus može prijeći sa zaraženog čovjeka na zdravu osobu i mutira li da bi se prilagodio organizmu domaćina.

Prve infekcije dovedene su u vezu s jednom ribljom tržnicom u Wuhanu, koja je u međuvremenu zatvorena. Moguće je da je do prve zaraze došlo u direktnom kontaktu zaražene životinje i čovjeka ili, kao što se događa s mnogim klicama, da je prenesena zrakom. Zoonoze ili zarazne bolesti zajedničke ljudima i nekim životinjama, mogu se prenijeti i preko živežnih namirnica, recimo konzumiranjem mesa i drugih namirnica životinjskog porijekla. Ako se ne obrade termički na dovoljno visokoj temperaturi ili ako su pripremane u nepovoljnim uvjetima, takvi proizvodi mogu biti izvor zaraze.

Što se zna o virusu?

Stručnjaci su nedavno „otključali“ genetski kod novog koronavirusa 2019-nCoV koji prethodno nije bio dijagnosticiran kod čovjeka. Koronavirusi poznati su od šezdesetih godina dvadesetog stoljeća. Ime potječe od proteinske strukture virusnog omotača koja podsjeća na krunu. Ti virusi nisu ništa neuobičajeno. Često su infekcije u suštini bezazlene i imaju simptome slične gripi: groznica i kašalj, a ponekad i proljev.

Međutim, ti virusi su podmukli jer imaju veliku sposobnost prilagodbe. Spadaju u takozvane RNK-viruse, jer posjeduju ribonukleinsku kiselinu kao genetički materijal. Zato imaju veliku genetsku varijabilnost. Praktično, to znači da oni lako preskaču barijere između vrsta kako bi pronašli novog domaćina.

Oboljenje može imati i smrtni ishod. 2002. i 2003. je agresivni koronavirus SARS-CoV izazvao epidemiju. Bilo je zaraženo 8.000 ljudi, njih tisuću je umrlo. Bolest je izbila u 30 zemalja. Godine 2012. otkriven je „Middle East Respiratory Syndrome Coronavirus" (MERS-CoV), virus koji se proširio Arapskim poluotokom.

Koje su mjere smislene?

Svjetska zdravstvena organizacija je sazvala za danas (22.1.) hitni sastanak. Krizni odbor će raspravljati o mogućem proglašavanju međunarodne zdravstvene opasnosti. U tom slučaju su moguće mjere karantena, pooštrenje graničnih kontrola, osnivanje specijalnih zdravstvenih centara za liječenje, kao i ograničenje međunarodnog putničkog prometa.

Već sada su kontrole tjelesne temperature dolazećih putnika uvedene u Kini, kao i na aerodromima više azijskih zemalja, Sjedinjenih Američkih Država i Italije. Do sada ni Svjetska zdravstvena organizacija niti njemačko Ministarstvo vanjskih poslova nisu izdali službeno upozorenje za putnike koji namjeravaju posjetiti Wuhan.

I dalje su na snazi opća higijenska pravila kao i pravila ponašanja: izbjegavati kontakt s ljudima koji imaju akutne respiratorne teškoće, kao i sa živim i mrtvim domaćim i divljim životinjama. Redovito pranje ruku, naročito nakon kontakta s oboljelim ljudima ili njihovom okolinom.

Stručnjaci još ne smatraju da postoji opasnost svjetske epidemije. Jonas Schmidt-Chanasit, koji radi u najvećem njemačkom institutu za tropske bolesti Bernhard Nocht iz Hamburga, kaže da posebne mjere za Njemačku trenutno nisu potrebne: „Trenutno opasnost zaista nije velika. Bitno je da se situacija stalno prati. To ne radi samo Svjetska zdravstvena organizacija, već i institut Robert Koch kao europski Centar za prevenciju i kontrolu bolesti“, kaže njemački virolog.