Kirurzi uspješno presadili svinjsko plućno krilo u čovjeka

Kirurzi su po prvi put uspješno presadili plućno krilo genetski modificirane svinje u moždano mrtvog čovjeka, a organ je funkcionirao devet dana, objavili su istraživači.

Ovaj medicinski pothvat predstavlja najnoviji korak u ksenotransplantaciji, tehnici koja bi mogla riješiti globalnu krizu nedostatka organa za presađivanje.

Stručnjaci pozivaju na oprez

Unatoč obećavajućim rezultatima, stručnjaci upozoravaju kako je pred medicinom još dug put prije nego što svinjska pluća postanu standardna praksa u liječenju pacijenata.

Dr. Justin Chan, kirurg za transplantaciju pluća s Instituta za transplantaciju NYU Langone koji nije sudjelovao u istraživanju, opisao je studiju kao "uzbudljiv i obećavajući rad", no istaknuo je da se radi o samo jednom pacijentu i "uvjetnom uspjehu".

"Ova pluća nisu sposobna samostalno održavati pacijenta", dodao je. S njim se složio i Andrew Fisher, profesor respiratorne transplantacijske medicine sa Sveučilišta Newcastle. "Ovaj rad je vrlo dobrodošao u daljnjem razumijevanju, ali označava inkrementalni korak naprijed. Potrebno je mnogo više rada i nismo na pragu ere ksenotransplantacije pluća koristeći svinjska pluća", rekao je.

Izazovi ksenotransplantacije

Ksenotransplantacija, odnosno presađivanje organa sa životinja na ljude, posljednjih je godina postala iznimno važno područje istraživanja. Ljudima su već presađivani srce, bubrezi i jetra genetski modificiranih svinja.

Životinje se genetski modificiraju kako bi se uklonili određeni svinjski geni i umetnuli ljudski, čime se smanjuje rizik od odbacivanja organa.

Studije se obično prvo provode na moždano mrtvim primateljima, a tek potom, u rijetkim slučajevima, na živim pacijentima. Iako je bilo tek nekoliko takvih operacija na živim ljudima, mnogi su preminuli unutar nekoliko tjedana ili mjeseci, iako ne nužno zbog komplikacija vezanih uz sam transplantat.

Ipak, neki pacijenti s presađenim svinjskim bubrezima preživjeli su mjesecima s funkcionalnim organima.

Stručnjaci ističu da je transplantacija pluća posebno složen postupak.

"Svaki udah koji udahnemo unosi vanjsko okruženje u tijelo", pojasnio je Fisher. To znači da pluća moraju biti iznimno otporna na zagađenje, infekcije i druge vanjske utjecaje.

"Imunološki sustav u plućima vrlo je osjetljiv i aktivan, što predstavlja dodatne izazove kod transplantacije organa, gdje upravo želite izbjeći snažnu imunološku reakciju", dodao je.

Detalji kineske studije

U članku objavljenom u časopisu Nature Medicine, kineski istraživači opisali su kako su presadili lijevo plućno krilo genetski modificirane svinje pasmine Bama Xiang u 39-godišnjeg moždano mrtvog muškarca. Svinja donor imala je šest genetskih modifikacija.

Tim je utvrdio da je organ ostao funkcionalan 216 sati bez znakova hiperakutnog odbacivanja, što je brza i snažna imunološka reakcija tijela. Također, nisu zabilježeni znakovi infekcije. Međutim, već 24 sata nakon operacije, na plućima su se pojavili znakovi nakupljanja tekućine i oštećenja, vjerojatno zbog upale povezane s transplantacijom.

Unatoč snažnim imunosupresivima, antitijela su postupno napadala presađeni organ, što je s vremenom dovelo do značajnog oštećenja.

"Utjecaj oštećenja vjerojatno je podcijenjen jer je ljudski primatelj još uvijek imao jedno svoje plućno krilo, a to bi kompenziralo oštećeno svinjsko plućno krilo", napomenuo je Fisher. Profesor Peter Friend sa Sveučilišta Oxford dodao je da rezultate komplicira činjenica da i sama moždana smrt uzrokuje akutno upalno stanje.

"Dakle, nešto od onoga što vide može biti funkcija statusa moždane smrti primatelja", rekao je.

Budućnost transplantacije organa

Autori studije istaknuli su da je pristup potrebno dodatno usavršiti.

"Potrebni su kontinuirani napori za optimizaciju imunosupresivnih režima, usavršavanje genetskih modifikacija, poboljšanje strategija očuvanja pluća i procjenu dugoročne funkcije presatka izvan akutne faze", napisali su.

Profesor Friend napomenuo je da se istražuju i drugi pristupi povećanju dostupnosti organa, poput preoblikovanja donorskih organa s pomoću matičnih stanica ili uzgoja humaniziranih organa unutar svinja ili ovaca.

Fisher je zaključio da, iako ksenotransplantacija pluća obećava, postoji i drugi put – liječenje ljudskih donorskih pluća koja se trenutačno smatraju neprikladnima za transplantaciju.

"Ako to uspijemo, to je nešto što se može implementirati u roku od nekoliko mjeseci, a sigurno bi u godinama moglo donijeti vrlo velike promjene", rekao je, piše The Guardian.