Kako se nositi s usamljenošću u doba socijalne izolacije?

Sa sve većim brojem ljudi koji su zbog širenja koronavirusa prisiljeni na karantene, samoizolaciju ili socijalno distanciranje, raste rizik od još jedne prijetnje po javno zdravlje - od usamljenosti.

I dok znanstvenicima još uvijek nije posve jasno kako funkcionira koronavirus, već dugo znaju da socijalna izoliranost i usamljenost uzimaju zdravstveni danak, piše ScienceAlert.

Kod osoba koji se ne osjećaju povezano s ostalim ljudima mogu se razviti depresija, srčana bolest, kognitivne im funkcije postaju slabije, a u konačnici im se skraćuje životni vijek. Dugoročni učinak usamljenosti na zdravlje sličan je pušenju ili pretilosti.

Američka studija iz siječnja ove godine pokazala je da se 79 pripadnika 'generacije Z', 71 posto milenijalaca i 50 posto 'baby boomera' (rođenih od kraja Drugog svjetskog rata do 60-ih godina) osjeća usamljeno. Čak i bez koronavirusa koji nas trenutačno razdvaja, čini se da većina stanovnika pati od zdravstvenih problema povezanih sa socijalnom izoliranošću.

I premda je izolacija ispravan odgovor na aktualnu pandemiju, treba nam upravo suprotan odgovor na epidemiju usamljenosti.

Pa kako onda kultivirati društvenu dobrobit i izbjeći zarazu?

Očigledan je odgovor uređaj na kojemu čitate ovaj članak. Ljudi često krive tehnologiju za širenje usamljenosti, ističući da provodimo previše vremena na društvenim medijma umjesto da se družimo osobno.

No nedavno provedeno istraživanje stručnjaka s Harvarda pokazuje nijansiraniju sliku: važnije je kako koristite društvene mreže od toga koliko ih dugo koristite.

Bez obzira na to jeste li u karanteni, radite li od kuće ili ste jednostavno oprezni, sada je savršeno vrijeme za vježbanje korištenja tehnologije na društveno zdrav način.

Evo nekoliko savjeta kako se povezati bez izravnog kontakta:

Licem-u-lice na daljinu: Ako već nema osobnog kontakta, druga najbolja stvar je video razgovor jer se tako vide izrazi lica, govor tijela i ostala neverbalna komunikacija važna za povezivanje.

Ljubaznost za minutu: Dobivanje brojnih lajkova na vašu objavu na društvenoj mreži može biti kao injekcija dopamina, ali primanje izravne ili e-mail poruke s iskrenim komplimentom ili zahvalom osobnije je i izaziva dugotrajniji dobar osjećaj. A pritom oduzima vrlo malo vremena. Pošaljite koju ljubaznu riječ jer u ovakvim vremenima svima nam je potrebno malo više ljubaznosti.

Njegujte svoju zajednicu: Temelj svake veze je nešto zajedničko. Štogod vas zanimalo, na internetu negdje postoji zajednica koja dijeli iste interese. Povežite se, iskoristite mrežu da se uključite u stvari do kojih vam je stalo.

Produbite ili proširite odnose: U osnovi dva su načina za prevladavanje usamljenosti, njegovanje postojećih veza ili stvaranje novih. Iskoristite priliku i produbite odnose s nekim koga već poznajete ili probajte stupiti u kontakt s nekim koga biste željeli upoznati.

Iskoristite socijalne platforme: Sve je više aplikacija i socijalnih platformi koje su stvorene za to da nam pomognu u optimiziranju internetskih interakcija s onima koji su nam dragi.

Širenje koronavirusa podsjeća nas na to da ljudske veze mogu širiti bolesti. Ali jednako tako mogu i promovirati boljitak.

Ovu prigodu treba iskoristiti da se prepozna važnost međuljudskih odnosa za naše zdravlje i da se prednosti društvenih mreža iskoriste za socijalnu dobrobit, prenosi Hina.