Kako magnezij prevenira moždani udar

Bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzrok smrtnosti u cijelome svijetu, a očekuje se da će do 2030. godine broj umrlih sa sadašnjih 17,5 milijuna narasti na čak 23 milijuna.

Pušenje, nepravilna prehrana i nedovoljna fizička aktivnost, glavni su faktori rizika, a stručnjaci upozoravaju kako se hvatanjem u koštac s njima, tj. uvođenjem zdravih životnih navika, smrtnost može smanjiti za čak 80%.

U Washingtonu su nedavno prezentirani rezultati velikog njemačkog istraživanja o utjecaju magnezija na zdravlje, koji su pokazali kako redovna konzumacija vode s magnezijem pokazuje pozitivan učinak na kardiovaskularni sustav, a posebice na regulaciju krvnog tlaka.

Na skupu je kao jedini predstavnik iz Hrvatske sudjelovala nutricionistica Mašenjka Katić, jedini hrvatski certificirani somelier za vodu, piše Ordinacija.hr.

U borbi protiv stresa osobito je važan magnezij poznat i kao “antistresni mineral“

Magnezij snižava tlak

U grupi koja je dnevno konzumirala jednu litru vode s magnezijem došlo je do značajnog smanjenja krvnog tlaka u odnosu na placebo i to sistoličkog oko 6 mmHg te dijastoličkog oko 5 mmHg. Već i smanjenje tlaka od svega nekoliko mmHg, kroz razdoblje od pet godina, povezano je, zaključili su stručnjaci, sa značajno nižim rizikom od moždanog udara i koronarne bolesti srca.

Pročitajte još

Najčešći simptomi da tijelo ne dobiva dovoljno magnezija

“Magnezij je mineral od velikog značaja za naše normalno funkcioniranje. Potreban je za rad mišića, živaca, kostiju, zuba, diobu stanica, ravnotežu ostalih elektrolita, funkcioniranje psihe, a neophodan je i u procesu proizvodnje energije u tijelu, pa je važan njegov doprinos u smanjenju umora i iscrpljenosti", kaže nutricionistica Mašenjka Katić napominjući kako je preporučeni dnevni unos magnezija 375 mg.

Današnjom je prehranom veliki dio populacije izložen nedostatnom unosu magnezija, a određene skupine su i u dodatnom riziku, primjerice oboljeli od dijabetesa, zatim osobe koje su sklone konzumiranju alkohola, kao i oni koji uzimaju određene lijekove, poput diuretika.

Voda koju pijemo utječe na ukupnu kvalitetu prehrane

O važnosti magnezija u vodi za zdravlje ljudi Mašenjka Katić upoznala se prije deset godina na skupu Svjetske zdravstvene organizacije u SAD-u nakon čega je postala aktivni sudionik znanstvene zajednice koja se bavi proučavanjem magnezija. Surađivala je u pilot studiji čiji je cilj bila evaluacija potencijalnog učinka konzumacije magnezij-bikarbonatne vode, u ovom slučaju Mg Mivele, na kardiovaskularno zdravlje i to primarno krvni tlak. Rezultati su ukazali na to da se i vodom koju pijemo može utjecati na ukupnu kvalitetu prehrane, koja je jedan od temelja našeg zdravlja, te da specifične učinke vode na zdravlje treba i dalje istraživati.

    Sjemenke i orašasti plodovi, zeleno lisnato povrće, grahorice i cjelovite žitarice najbolji su izvori magnezija, no kako mnogi nerijetko te potrebe ne zadovoljavaju hranom, konzumirajući vodu s magnezijom možemo dovesti unos ovog važnog minerala na zadovoljavajuću razinu.

“Na upravo održanom Simpoziju o istraživanju magnezija u Nacionalnom institutu za zdravlje u SAD-u, prikazane su najnovije spoznaje o povezanosti nedostatka magnezija sa srčano-žilnim zdravljem i hipertenzijom, dijabetesom, upalnim procesima, osteoporozom i brojnim drugim zdravstvenim izazovima. Niski status magnezija povezan je primjerice i s pre-eklampsijom u trudnoći, te inzulinskom rezistencijom", upozorava Katić.

Simptomi niskog magnezija uključuju umor, slabost, mučninu, grčeve u mišićima, povraćanje, neurološke poremećaje i brojne druge jer magnezij sudjeluje u odvijanju više stotina reakcija u tijelu”, kaže Mašenjka Katić.

Visoka razina magnezija u krvi se ne viđa često. Vjerojatnost da ćemo uravnoteženom prehranom doći u takvu situaciju je minimalna jer se radi o unosu u miligramima. Preporučeni dnevni unos je 375 mg a najveći dopušteni 700 mg. Magnezij se apsorbira iz crijeva u krvotok, a zatim njegovu ravnotežu održavaju bubrezi te se višak izlučuje u mokraći. Dakle, bubrezi su važni za ravnotežu magnezija i ako oni nisu u funkciji, kao kod zatajenja bubrega, dolazi do značajnih zdravstvenih problema.

Povećani unos magnezija može, kaže nutricionistica, imati laksativno djelovanje, rezultirati slabošću mišića, padom krvnog tlaka, poteškoćama s disanjem a u najtežim slučajevima i zastojem srca. No, hipermagnezemija nije svakodnevna pojava i povezana je s teškim bolesnim stanjima.

"U svakom slučaju, suplemente treba uzimati prema propisanim uputama, a oprez je potreban i kod osoba s kroničnom bolesti bubrega i starije populacije, kod uzimanja laksativnih sredstava i antacida na bazi magnezija, kao i kod određenih bolesti, poput miastenije gravis. U svim tim slučajevima potrebne su konzultacije s liječnikom”, upozorava nutricionistica Katić, koja je pobornik toga da se potrebni nutrijenti osiguraju putem hrane.