Kako izgleda živčani slom, što ga uzrokuje i kako se oporaviti?

Živčani slom uzrokovan je ekstremnim stresom s kojim se osoba više ne može nositi. Zbog toga se događaju promjene u mentalnom i fizičkom zdravlju.

Do živčanog sloma može doći odjednom i naglo, ali i može se pojaviti nakon duljeg vremena raznih simptoma. Glavno je reagirati na vrijeme i spriječiti opasnosti.

Živčani slom je pojam koji se odnosi na razdoblje ekstremnog mentalnog ili emocionalnog stresa.

Za vrijeme živčanog sloma, stres je toliko snažan da se odražava i na fizičko stanje te osoba tada ne može normalno funkcionirati – komunicirati, ponašati se ni izvršavati svoje svakodnevne obaveze.

Što uzrokuje živčani slom?

Uzrok živčanog sloma nije samo jedan određeni faktor, već ga može potaknuti bilo koja pojava koja kod neke osobe uzrokuje iznimno snažan stres.

S takvom količinom stresa se osoba ne može nositi i svakodnevno funkcionirati. Neke od situacija koje mogu izazvati živčani slom su:

• iznenadna tragedija poput, na primjer, gubitka voljene osobe
• velike životne promjene
• anksioznost
• loš san kroz dugotrajno razdoblje
• konstantan stres na radnom mjestu
• financijski problemi
• izloženost zlostavljanju

Živčanom slomu mogu prethoditi određeni simptomi

Živčani slom se, u nekim slučajevima poput iznenadne tragedije, može dogoditi jako brzo, ali uglavnom do živčanog sloma dolazi kroz neko dulje razdoblje te uz mnoge simptome.

Živčanom slomu mogu prethoditi simptomi anksioznosti i depresije kao što su: neprestana zabrinutost, paranoja, osjećaj bespomoćnosti i velike tuge, iritabilnost.

Jednako tako, slomu može prethoditi i povlačenje od obitelji i prijatelja, letargija, plač koji je nemoguće kontrolirati i suicidalne misli.

Svi ovi simptomi ili samo neki od njih, u jednom trenutku mogu postati neizdržljivi što dovodi do živčanog sloma.

Živčani slom se veže uz razne probleme

Uz simptome depresije i anksioznosti, tu se još mogu pojaviti i poteškoće s koncentracijom i pamćenjem do kojih dolazi zbog fizičkih oštećenja na mozgu koja nastaju zbog izloženosti prevelikom stresu.

Također, u nekim slučajevima, pretjerane razine kortizola, hormona stresa, mogu dovesti i do gubitka pamćenja.

Veliki i konstantni manjak sna također može dovesti do živčanog sloma jer se, ako ne spavamo, naše tijelo ne može oporaviti od stresa koji smo proživljavali tijekom dana što na kraju dodatno pojačava simptome stresa i anksioznosti te dovodi do ekstremne iscrpljenosti.

Razdoblje velikog stresa također može dovesti i do promjena u apetitu koje sežu do dvije krajnosti – pretjerana konzumacija hrane, odnosno prejedanje ili pak nedovoljna konzumacija hrane što rezultira i znatnom fizičkom iscrpljenošću.

Također, nije rijetkost da tada dođe i do poteškoća s probavom, zatvora ili proljeva te pojačavanja simptoma sindroma iritabilnog crijeva.

Pročitajte još

Ovih 10 moćnih navika jačaju mentalno zdravlje

Živčani slom – oporavak

Za živčani slom ne postoji univerzalni lijek jer njegovo liječenje, odnosno oporavak od njega ponajviše ovisi o uzroku te osobi koja ga je doživjela.

Kada dođe do živčanog sloma ili ako osoba počne primjećivati simptome koji bi do njega mogli dovesti, potrebno je obratiti se svom liječniku koji će ju potom uputiti psihijatru ili psihologu te, po potrebi, prepisati određene lijekove.

Uz psihološku terapiju i potrebne lijekove, osobama koje su doživjele živčani slom preporučuje se napraviti određene promjene u načinu života kao što su:

• smanjenje svakodnevnih obaveza
• svakodnevna šetnja ili tjelovježba
• zdrava i nutritivno bogata prehrana
• meditacija
• provođenje vremena u prirodi

Zaključak

Živčani slom je pojam koji se odnosi na razdoblje velikog mentalnog i emocionalnog stresa koje onemogućuje normalno funkcioniranje, piše Novi.ba.

Uzroci živčanog sloma mogu biti brojni, a najčešće uključuju dugotrajni stres, velike životne promjene i emocionalne traume. Simptomi se uglavnom postupno razvijaju i mogu uključivati anksioznost, depresiju, probleme s koncentracijom i iscrpljenost.

Liječenje živčanog sloma se temelji na psihološkoj podršci, medicinskoj terapiji te promjenama u načinu života.