Kada i zašto ljudi postaju agresivni?

Ljudi su po prirodi miroljubivi, a nasilni postaju tek kada povjeruju da su im ugrožena važna uvjerenja, poput religijskih, tvrde britanski, američki i norveški znanstvenici. Znanstveni istraživači sa sveučilišta Oxford, Boston i Agder navode u studiji  da su ljudi, čak i u kriznim vremenima, kao što su prirodne katastrofe, skloni povezivanju, udruživanju i zbližavanju. 

Međutim, postoji niz situacija u kojima su spremni na nasilje, što posebno dolazi do izražaja kada neke druge grupe zaprijete njihovim vjerskim uvjerenjima.  U studiji su korišteni konkretni slučajevi ekstremnog vjerskog nasilja iz novije povijesti. 

Analizirana su tri desetljeća sukoba irskih katoličkih republikanaca i protestanata, u kojima je ubijeno oko 3.500 ljudi, a ranjeno 47.000, kao i trodnevni sukob muslimana i hindusa u Gudžeratu, kada je stradalo više od 2.000 osoba. 

Razmatrani su i neki primjeri nasilja pojedinaca koji su se zbog vjerskih uvjerenja okrenuli protiv vlastite nacije, poput terorističkih napada u Bostonu i Londonu. 

Rezultati istraživanja pokazuju da su ljudi nasilno reagirali u dužim periodima eskalacije ksenofobičnih napetosti, a tome su najviše pogodovale situacije u kojima su pripadnici drugih grupa ugrožavali njihova vjerovanja ili svetinje. 

Eskalaciju nasilja posebno su poticale situacije u kojima su većinska i manjinska grupa postale uporedive po brojnosti, a vjerovanje jedne od grupa bilo je učestalo ugroženo. 

Tek kada su osnovna vjerska uvjerenja ljudi ugrožena ili kada osjećaju da je njihova odanost vlastitim vjerovanjima dovedena u pitanje bude se tjeskoba i uznemirenost. 

Nasilje su najčešće izazivali ljudi koji nisu bili pripadnici grupe ili su bili njezini članovi koji su se okrenuli protiv osnovnih vjerovanja i identiteta grupe. 

Znanstvenici vjeruju da bi ova istraživanja mogla pomoći u integriranju migranata u europsko društvo, prenose znanstveni portali.