Jeste li među onima koji odu na godišnji odmor i razbole se? Evo zašto

Konačno ste na zasluženom odmoru, ali umjesto istraživanja novih destinacija, prikovani ste za krevet s prehladom ili glavoboljom. Ovaj frustrirajući fenomen, poznat kao “bolest slobodnog vremena”, ima svoje korijene u stresu i naglim promjenama kojima izlažemo tijelo.

Mjesecima ste naporno radili, žonglirali s rokovima i privatnim obvezama, sanjajući o trenutku kada ćete isključiti poslovni laptop i prepustiti se potpunom opuštanju. No, tek što je odmor počeo, umjesto osjećaja poleta i sreće, osjećate umor, bolove u mišićima, glavobolju ili vas je uhvatila prehlada. Ako vam ovo zvuči poznato, niste sami. Nizozemski psiholozi Ad Vingerhoets i Maaike Van Huijgevoort prvi su identificirali i nazvali ovaj fenomen “bolest slobodnog vremena” (leisure sickness). Njihova pilot studija pokazala je da otprilike tri posto ljudi redovito doživljava simptome bolesti upravo tijekom vikenda ili godišnjih odmora, baš onda kada bi se trebali osjećati najbolje. Za mnoge, ova frustrirajuća pojava nije slučajnost, već izravna posljedica načina na koji naše tijelo reagira na nagli prijelaz iz stanja visoke napetosti u stanje mirovanja, piše Ordinacija.hr.

Hormon stresa

Glavni krivac za ovu neugodnu pojavu leži u složenom plesu hormona stresa koji upravljaju našim tijelom. Dok smo pod pritiskom posla, naše nadbubrežne žlijezde luče adrenalin, hormon koji nas drži budnima, fokusiranima i spremnima za akciju. Istovremeno, tijelo oslobađa i kortizol, hormon koji, između ostalog, djeluje protuupalno i privremeno potiskuje rad imunološkog sustava kako bi svu energiju usmjerio na rješavanje “prijetnje”, odnosno stresa. Problem nastaje kada stres naglo prestane. Razina adrenalina brzo opada, no razina kortizola ostaje povišena još neko vrijeme, stvarajući tako privremeni višak koji slabi našu obrambenu liniju. U tom kratkom prozoru imunološke ranjivosti, postajemo laka meta za viruse i bakterije s kojima bismo se inače bez problema izborili. Naš se organizam, slikovito rečeno, nađe nespreman jer je “spustio gard” i biološki i psihološki.

Osim hormonalnih promjena, ključnu ulogu igra i psihološki aspekt, odnosno poteškoća s mentalnim “isključivanjem”. Mnogi ljudi, posebice oni s izraženom radnom etikom, perfekcionisti ili radoholičari, toliko su naviknuti na užurbani tempo da se njihovi umovi ne znaju opustiti. Kako navodi dr. David Spiegel sa Sveučilišta Stanford, čak i na odmoru, takve osobe brinu o tome što se događa u uredu, hoće li šef biti ljut zbog neodgovorenog emaila ili što radi konkurencija. Ta stalna anksioznost je psihofiziološki fenomen; osjećamo je u tijelu kroz napetost mišića, znojenje i ubrzan rad srca. Ta nemogućnost prepuštanja odmoru može sama po sebi uzrokovati simptome poput glavobolje i iscrpljenosti, čak i ako nema stvarne infekcije. Tijelo jednostavno ne zna kako funkcionirati bez pritiska na koji je naviklo.

Konačno, tu je i neizbježan utjecaj promjene okoline i navika. Putovanja nas izlažu novim patogenima na koje naš imunološki sustav nije navikao, osobito u prenapučenim prostorima poput zrakoplova, gdje niska vlažnost zraka isušuje sluznicu nosa i grla, čineći nas podložnijima infekcijama. Uz to, na odmoru često narušavamo rutinu koja nas održava zdravima: spavamo manje zbog jet laga ili kasnih izlazaka, hranimo se drugačije, unosimo više alkohola i manje vode. Sve te promjene predstavljaju dodatan stres za tijelo koje se već bori s posljedicama kroničnog stresa nakupljenog tjednima ili mjesecima prije puta. Kombinacija oslabljenog imuniteta, psihološke napetosti i izloženosti novim mikrobima stvara savršenu oluju za razvoj bolesti baš onda kada je najmanje želimo.

Kako spriječiti da vam bolest uništi odmor?

Iako ne postoji čarobna tableta koja će vas zaštititi, postoje strategije kojima možete značajno smanjiti rizik od bolesti na odmoru. Prije svega, važno je odbaciti mit o “akutnom jačanju imuniteta” vitaminima tjedan dana prije puta. Snaga našeg imunološkog sustava gradi se kronično, tijekom godina, kroz zdrave životne navike. To uključuje uravnoteženu prehranu, redovitu tjelovježbu, održavanje zdrave tjelesne težine, dovoljno sna i izbjegavanje pušenja.

Najvažniji korak je, međutim, promjena stava prema odmoru i svjesno upravljanje stresom. Umjesto da s posla naglo uskočite u stanje potpune neaktivnosti, pokušajte se za odmor pripremiti, baš kao što biste se pripremali za planinarenje. Nekoliko tjedana prije puta počnite prakticirati tehnike opuštanja poput meditacije, dubokog disanja ili mindfulnessa kako biste naučili tijelo i um da se smire. Pokušajte postupno smanjivati radni intenzitet umjesto da sve ostavljate za zadnji dan. Jednako je važno i da prijelaz u odmor bude postupan. Nemojte prvog dana drastično mijenjati sve navike; pokušajte zadržati sličan ritam spavanja barem prvu noć ili dvije, hidrirajte se i nemojte odmah pretjerati s hranom i alkoholom. Tjelovježba, poput lagane šetnje dan prije i na prvi dan odmora, može pomoći tijelu da se lakše prilagodi prijelazu s posla na odmor. Na kraju, prihvatite da je odmor vještina koja se, kao i svaka druga, uči i vježba.