Istraživanje: Plastične kemikalije povezane s milijunima prijevremenih poroda

Nova studija pokazuje da bi izloženost ftalatima, kemikalijama koje se koriste za omekšavanje plastike, mogla biti povezana s gotovo dva milijuna prijevremenih poroda godišnje u svijetu, kao i s desecima tisuća smrti novorođenčadi.

Riječ je o analizi koju su proveli istraživači s američkog sveučilišta NYU Langone Health, a objavljena je u znanstvenom časopisu eClinicalMedicine.

Prema procjenama autora, izloženost najčešće korištenom ftalatu, di(2-etilheksil) ftalatu (DEHP), mogla je 2018. godine biti povezana s oko 1,97 milijuna prijevremenih poroda, što čini više od osam posto svih takvih slučajeva u svijetu.

Istodobno, ista kemikalija povezana je i s približno 74.000 smrti novorođenčadi, što dodatno naglašava razmjere mogućeg javnozdravstvenog problema.

Kemikalije koje su "posvuda"

Ftalati su skupina kemikalija koje se dodaju plastici kako bi postala savitljivija i otpornija. Nalaze se u širokom rasponu proizvoda, od ambalaže za hranu, kozmetike i deterdženata do podnih obloga, igračaka i medicinske opreme.

Zbog svoje rasprostranjenosti često ih se opisuje kao kemikalije koje su praktički neizbježne u suvremenom životu.

U ljudski organizam ulaze putem hrane, zraka i kućne prašine. Posebno zabrinjava činjenica da se mogu oslobađati iz proizvoda tijekom njihove upotrebe, primjerice zagrijavanjem plastične ambalaže ili dugotrajnim kontaktom s hranom.

Znanstvenici upozoravaju da je izloženost kontinuirana i kumulativna, što znači da se male količine kemikalija mogu unositi svakodnevno, kroz dulje vremensko razdoblje.

Utjecaj na trudnoću i razvoj

Jedan od ključnih razloga zabrinutosti činjenica je da ftalati djeluju kao endokrini disruptori – tvari koje mogu ometati hormonski sustav. Hormoni imaju presudnu ulogu u regulaciji trudnoće i razvoju fetusa, pa svako narušavanje njihove ravnoteže može imati posljedice.

Istraživači smatraju da bi ftalati mogli utjecati na funkciju posteljice, organa koji osigurava opskrbu fetusa kisikom i hranjivim tvarima. Ako dođe do poremećaja u radu posteljice, može se povećati rizik od prijevremenog početka poroda.

Uz to, ftalati se povezuju i s pojačanim upalnim procesima te oksidativnim stresom u organizmu. Takvi procesi mogu dodatno destabilizirati trudnoću i povećati vjerojatnost komplikacija.

Stručnjaci naglašavaju da su učinci posebno izraženi u osjetljivim razdobljima razvoja, poput trudnoće i ranog djetinjstva, kada i male promjene mogu imati dugoročne posljedice.

Posljedice prijevremenog poroda

Prijevremeni porod, odnosno rođenje prije 37. tjedna trudnoće, jedan je od vodećih uzroka smrtnosti djece mlađe od pet godina. No, čak i kada djeca prežive, posljedice mogu biti dugotrajne i složene.

Djeca rođena prerano češće imaju problema s disanjem zbog nezrelosti pluća, povećan rizik od infekcija, poteškoće u neurološkom razvoju te kasnije probleme s učenjem i ponašanjem. U nekim slučajevima posljedice se osjećaju i u odrasloj dobi, kroz povećani rizik od kroničnih bolesti.

Zbog toga se svaki čimbenik koji može povećati rizik od prijevremenog poroda smatra važnim za javno zdravstvo.

Autori studije ističu da njihovi rezultati ne dokazuju izravnu uzročno-posljedičnu vezu između ftalata i prijevremenih poroda ili smrti novorođenčadi. Ipak, s obzirom na veličinu uzorka, smatraju da su rezultati dovoljno ozbiljni da zahtijevaju dodatna istraživanja i oprez u regulaciji.

Upozoravaju i da problem nije ograničen na zemlje u razvoju. U razvijenim državama, uključujući europske zemlje, visoka potrošnja plastike i kemikalija znači da je izloženost također značajna.

Regulacija i izazovi

Europska unija već je ograničila uporabu određenih ftalata, osobito u proizvodima za djecu i kozmetici. Međutim, stručnjaci upozoravaju da takav pristup često vodi zamjeni jedne kemikalije drugom, slične strukture, čiji učinci nisu dovoljno istraženi.

Takva praksa može stvoriti lažan osjećaj sigurnosti, jer se ukupna izloženost potencijalno štetnim tvarima ne smanjuje značajno. Zbog toga se sve više zagovara regulacija cijelih skupina kemikalija, a ne pojedinačnih spojeva.

Preporučuje se izbjegavanje zagrijavanja hrane u plastičnim posudama, korištenje staklenih ili metalnih spremnika te smanjenje uporabe proizvoda s jakim mirisima, koji često sadrže ftalate.

Važnu ulogu ima i prehrana, konzumacija svježe, neprerađene hrane može smanjiti unos kemikalija koje se često nalaze u industrijski pakiranim proizvodima.

Redovito provjetravanje prostora i smanjenje nakupljanja prašine također mogu pomoći u smanjenju izloženosti, osobito u zatvorenim prostorima.

Situacija u Hrvatskoj

Iako za Hrvatsku ne postoje precizni podaci o izloženosti ftalatima u trudnoći, stručnjaci ističu da su građani izloženi istim proizvodima i kemikalijama kao i ostatak Europske unije.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, prijevremeni porodi čine oko pet do sedam posto svih poroda u Hrvatskoj, što je u skladu s europskim prosjekom.

Stručnjaci upozoravaju da na prijevremeni porod utječe niz čimbenika, uključujući dob majke, kronične bolesti, infekcije i način života, no, sve se više istražuje i uloga okolišnih čimbenika, uključujući kemikalije iz plastike.

U europskom zakonodavnom okviru, koji se primjenjuje i u Hrvatskoj, uporaba određenih ftalata već je ograničena, osobito u dječjim proizvodima i kozmetici. Ipak, stručnjaci ističu da je izloženost i dalje prisutna kroz svakodnevne proizvode, osobito u kućanstvima, piše Hina zdravlje. 

U Hrvatskoj se pitanje kemikalija iz okoliša sve više povezuje s preventivnom medicinom i javnim zdravljem, no, stručnjaci naglašavaju da je potrebno više istraživanja i sustavnije praćenje izloženosti kako bi se bolje razumjeli potencijalni rizici za zdravlje majki i djece.

Potreba za širim pristupom

Stručnjaci naglašavaju da je riječ o problemu koji nadilazi individualne navike. Iako pojedinci mogu poduzeti određene mjere zaštite, ključnu ulogu imaju regulatorne institucije i industrija.

Nova studija dodatno potvrđuje da kemikalije iz svakodnevnog okruženja mogu imati dugoročne učinke na zdravlje, osobito kod najranjivijih skupina. U svijetu u kojem je plastika postala gotovo neizbježna, pitanje njezine sigurnosti sve više postaje jedno od ključnih javnozdravstvenih pitanja.