Voda je neodvojivi dio ljetnog odmora, ali i zdrav način rekreacije. Plivanje blagotvorno djeluje na organizam, poboljšava kondiciju, zdravlje srca i pluća.
Međutim, kako upozoravaju stručnjaci Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), uživanje u vodi može se lako pretvoriti u zdravstveni rizik ako se zanemare osnovna pravila sigurnosti i higijene.
Utapanje je i dalje među vodećim uzrocima smrtnosti u svijetu, a djeca su najugroženija grupa. Većina nesreća dešava se kada roditeljski nadzor izostane ''samo na trenutak''.
''Kod odraslih, problemi se najčešće javljaju u kombinaciji s alkoholom, nepažnjom i nespremnim skokovima u vodu. Povrede glave, kičme i udova su česte posljedice nesmotrenog ponašanja'', ističe dr. Jasmin Durmišević iz Službe za zdravstvenu ekologiju i higijenu INZ-a.
Stručnjaci napominju da nagli ulazak u hladnu vodu, bez prethodnog prilagođavanja, može izazvati šok, pa i gubitak svijesti.
Na javnim bazenima je obavezan stalni nadzor spasioca, dok se u kućnim uvjetima insistira na prisustvu odraslih, naročito kada su djeca u vodi.
Higijenski standardi moraju biti visoki – voda u bazenu mora biti bistra, bez mirisa i boje, zdravstveno ispravna, bez prisustva štetnih bakterija, virusa ili kemikalija.
Kontrola kvaliteta vode, uključujući redovno kloriranje i mikrobiološke analize, odgovornost je upravitelja objekata, ali i samih korisnika.
Zagađenja bazena potiču iz okoline, ali i od samih kupača. Zato je prije svakog ulaska obavezno tuširanje toplom vodom i sapunom, kao i dezinfekcija stopala.
Preporučuje se i obavljanje nužde kako bi se spriječilo nenamjerno ispuštanje urina ili fekalija. Djeca bi trebala koristiti posebne bazene manjeg formata, fizički odvojene od onih za odrasle, kako bi se u slučaju onečišćenja voda lakše zamijenila.
Kako dodaje dr. Durmišević, bazen ne bi smjele koristiti osobe sa zaraznim bolestima, pogotovo crijevnim infekcijama, niti oni s vidljivim kožnim promjenama.
Osjetljiva koža, otvorene rane, pirsinzi ili oštećenja nakon depilacije dodatno povećavaju rizik od infekcija. Zatvoreni bazeni, zbog topline i vlage, pogoduju širenju bolesti disajnih puteva, što zahtijeva efikasnu ventilaciju.
Montažni bazeni postali su popularni, posebno za djecu, ali se često zanemaruju pravila održavanja. Voda se mora redovno mijenjati i dezinficirati, a nakon svake upotrebe bazen isprazniti, oprati i očistiti.
Djeca ne bi smjela ostajati bez nadzora ni u plitkoj vodi – poznato je da se dijete može utopiti i u šest centimetara dubine.
Ljetna rekreacija ne podrazumijeva samo vodu, već i izlaganje suncu. Visoke temperature i UV zračenje donose rizik od dehidracije, sunčanice i toplotnog udara.
Zbog toga je, naglašavaju iz INZ-a, važno unositi dovoljno tekućine, koristiti zaštitne kreme i boraviti u hladu kad god je moguće.
Prirodna hladovina je idealna, ali i suncobrani i lagana odjeća mogu pružiti zaštitu.
Dugotrajno izlaganje suncu povećava rizik od kožnih oboljenja, uključujući i karcinom kože.
Plivanje i boravak u vodi mogu biti savršeni saveznici zdravlja, ali samo uz odgovornost svih sudionika – i onih koji upravljaju bazenima, i onih koji ih koriste. Ljetni užici ne bi smjeli postati uzrok tragedije, a prevencija i oprez su prvi korak ka sigurnom odmoru, priopćeno je iz INZ-a.
