Hoćemo li mentalno oboljeti zbog karantene?

Psihološke posljedice karantene, koju je produljilo nekoliko zemalja zahvaćenih pandemijom koronavirusa, zabrinjavaju stručnjake koji se bave mentalnim zdravljem. Oni zahtijevaju da se ovaj problem temeljito istraži.

"Produljenje karantene bilo je očekivano, no vijest je ipak mnoge duboko razočarala", kaže Linda Bauld, profesorica javnog zdravstva na Sveučilištu u Edinburghu, nakon što je u četvrtak objavljeno da se u Velikoj Britaniji karantena produljuje za tri tjedna, piše Hina.

Depresija

"Neizravne se posljedice akumuliraju", smatra te napominje da su "nedavna istraživanja pokazala zabrinjavajuć porast anksioznosti i depresije" među populacijom.

Konstatacija vrijedi za sve zemlje u kojima se provodi ova drastična mjera, a naše je moderno društvo već desetljećima ne pamti. U Francuskoj je konzorcij istraživača, koji uključuje i Visoku školu za istraživanje javnog zdravlja, pokrenuo longitudinalnu studiju na panelu od tisuću ljudi pod nazivom CoConel (koronavirus i karantena), a provela ju je tvrtka za istraživanje javnog mišljenja Ifop.

Na kraju drugog vala produljenja karantene, proglašene 8. travnja i prije najave jednomesečnog produljenja izolacije koja je u Francuskoj na snazi ??od 17. ožujka "ukupno 37 posto ispitanih pokazivalo je znakove psihološkog stresa". Nije bilo većih razlika u odnosu na rezultate nakon prvog vala koji su objavljeni u ožujku.

"Usporedba s najnovijim podacima prikupljenim među općom populacijom u 2017. godini upućuje na pogoršanje mentalnog zdravlja tijekom razdoblja karantene. Ako se ova situacija nastavi i u idućih nekoliko tjedana, mogla bi pogodovati pojavi teških psihijatrijskih oboljenja i porastu potražnje za psihijatrijskim liječenjem nakon ukidanja karantene, na što se moramo pripremiti ", upozoravaju znanstvenici.

Utjecaj izolacije

Iste brige muče i stručnjake u Sjedinjenim Državama, gdje "više od trećine Amerikanaca (36 posto) kaže da koronavirus ozbiljno utječe na njihovo mentalno zdravlje", stoji u pismu Američke udruge psihijatara (APA) upućenom članovima Kongresa 13. travnja.

Upozoravajući na to da bi u dogledno vrijeme moglo "biti još više Amerikanaca kojima će biti potrebna psihološka i psihijatrijska pomoć", APA poziva na ulaganja namijenjena hitnim slučajevima, ali i na ulaganja u "razdoblju oporavka“. Pritom se misli na telekonzultacije i pristup liječenju svim građanima.

"Poziv na akciju", pokrenut u Velikoj Britaniji, u četvrtak 16. travnja u časopisu Lancet Psychiatry potpisala su 24 stručnjaka. Isti je dan najavljena mjera produljenja karantene u toj državi.

Konkretno, liječnici pozivaju na pojačan nadzor psihosomatskih posljedica epidemije.

"Povećana društvena izolacija, usamljenost, zabrinutost za zdravlje, stres i ekonomski pad preduvjeti su koji štete dobrobiti i mentalnom zdravlju pojedinca", sažeto je napisao jedan od potpisnika, Rory O'Connor sa Sveučilišta u Glasgowu. "Problem je prevelik da bismo ga zanemarili."

Liječnici "već zamjećuju utjecaj izolacije na dosadašnjim, ali i na novim pacijentima", ističe profesor Antoine Pelissolo, šef psihijatrijske službe u pariškoj bolnici Henri-Mondor. "A bit će i ostalih komplikacija, poput psihosocijalnih posljedica krize koja će uslijediti."

Upravo će pristup profesionalnoj pomoći biti jedan od glavnih izazova za izlazak iz krize. S obzirom na predrasude, ne želimo da se osobe s mentalnim poremećajima u javnosti prepoznaju kao "luđaci".

Halucinacije

"Destigmatizacija je presudna", smatra Anne Giersch, voditeljica Odjela za kognitivnu neuropsihologiju na istraživačkom Institutu Inserm pri Sveučilištu u Strasbourgu. "Primjerice, dokazana je povezanost između prisilne izolacije i halucinacija, no mora postojati mogućnost da porazgovaramo i o takvim tabu temama. Kada pojedinac osjeća srčane tegobe, čini se normalnim konzultirati kardiologa. Na isti bi se način netko, u slučaju psihičkih poteškoća trebao javiti psihijatru", kaže Giersch.

Sindikat francuskih psihijatara (SPF) smatra da bi svatko trebao imati jednostavan pristup psihijatru. SPF je još 23. ožujka zatražio da se zajamče "potrebna sredstva namijenjena prevenciji i nastavku liječenja".

Kriza bi mogla biti "prilika da pokušamo ustanoviti kako se s ovim problemom možemo jednostavnije nositi, a da pacijenti pritom ne čekaju mjesecima na razgovor s psihijatrom", kaže predsjednik SPF-a Maurice Bensoussan.

Sindikat već pokušava "uspostaviti čvršću vezu s liječnicima primarne zdravstvene zaštite te s njima razviti bolju suradnju" da bismo "se što uspješnije nosili s novim izazovima i da bismo se pripremili za post-covid razdoblje".

Članovi smatraju da treba proširiti poruku profesora Pelissola koja glasi: Ova situacija može utjecati na svakoga i to je normalno. A pritom se svima kojima je potrebno mora i može pomoći.