Gripa se širi: Kako izbjeći zarazu i ublažiti simptome?

S prvim hladnijim danima sezonska gripa ponovno postaje dio svakodnevice. Ova zarazna virusna bolest brzo se širi i može uzrokovati ozbiljne zdravstvene komplikacije, osobito kod rizičnih skupina.

Iako se često poistovjećuje s prehladom, gripa je znatno ozbiljnija infekcija koja može dovesti do upale pluća, miokarditisa i encefalitisa, a u težim slučajevima može imati i smrtni ishod.

Prenošenje zaraze

Iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) naglašavaju da se virus gripe prenosi kapljično – kašljanjem, kihanjem i bliskim kontaktom s oboljelima, prenosi Fena.

Moguće je i indirektno prenošenje, dodirom površina kontaminiranih virusom, nakon čega osoba dodiruje lice. Zbog visoke zaraznosti i brzog širenja, gripa često uzrokuje lokalne epidemije, a povremeno i pandemije koje pogađaju cijeli svijet.

''Simptomi gripe su izraženi i razlikuju se od obične prehlade. Visoka temperatura, groznica, bolovi u mišićima i zglobovima, glavobolja, kašalj, grlobolja i osjećaj iscrpljenosti najčešći su znakovi infekcije. Inkubacija traje kratko, ponekad i manje od 24 sata, a oboljela osoba zarazna je već dan prije pojave simptoma i do sedam dana nakon toga. Kod djece i osoba s oslabljenim imunitetom taj period može biti i dulji. Iako većina ljudi gripu preboli u roku od sedam do četrnaest dana bez ozbiljnih posljedica, kod starijih osoba, kroničnih bolesnika i djece povećan je rizik od komplikacija koje mogu zahtijevati hospitalizaciju'', ističu iz INZ-a, piše Fena.

Liječenje gripe u većini se slučajeva svodi na ublažavanje simptoma i odmor. Topli napici, dovoljan unos tekućine, lijekovi za snižavanje temperature i sredstva za smanjenje kašlja mogu olakšati tegobe.

''Važno je naglasiti da antibiotici nisu učinkoviti u liječenju gripe jer se radi o virusnoj, a ne bakterijskoj infekciji. Antivirusni lijekovi, poput oseltamivira, koriste se samo u posebnim slučajevima i isključivo na preporuku liječnika. Posebnu pažnju treba obratiti na simptome koji mogu ukazivati na teže komplikacije. Ako visoka temperatura traje dulje od četiri do pet dana, pojave se problemi s disanjem, bol u prsima, vrtoglavica, povraćanje ili proljev, potrebno je odmah potražiti liječničku pomoć. Također, ako nakon poboljšanja dođe do naglog pogoršanja stanja, to može upućivati na sekundarnu bakterijsku infekciju koja zahtijeva hitnu terapiju'', upozoravaju iz INZ-a.

Prevencija kao ključ zaštite

Najbolji način zaštite od gripe je prevencija. Izbjegavanje gužvi i bliskog kontakta s oboljelima, redovito pranje ruku, održavanje higijene prostora i redovito provjetravanje prostorija mogu smanjiti rizik od zaraze. Maramice treba koristiti pri kašljanju i kihanju te ih odmah nakon upotrebe baciti. Također, dodirivanje lica rukama može povećati rizik od infekcije, pa ga je potrebno svesti na minimum.

''Ipak, najučinkovitija zaštita od gripe i njenih komplikacija je cijepljenje. Svjetska zdravstvena organizacija svake godine prilagođava sastav cjepiva jer se virus gripe neprestano mijenja.

Pročitajte još

11 preminulih od gripe u Federaciji BiH, broj zaraženih na vrhuncu

Najbolje vrijeme za cijepljenje je rana jesen, prije nego što virus počne intenzivno cirkulirati. Organizmu je potrebno oko dva tjedna da razvije zaštitna antitijela, stoga se preporučuje pravovremeno cijepljenje'', navodi se.

Cijepljenje se posebno preporučuje starijim osobama, kroničnim bolesnicima, zdravstvenim djelatnicima i svima koji žele smanjiti rizik od zaraze. Iako cjepivo ne pruža stopostotnu zaštitu, dokazano smanjuje rizik od težih komplikacija i hospitalizacija.

Osobe s teškim alergijama na sastojke cjepiva, kao i dojenčad mlađa od šest mjeseci, ne mogu se cijepiti, dok se kod osoba s alergijama na jaja i drugih specifičnih stanja cijepljenje provodi uz poseban medicinski nadzor.

Sezona gripe donosi brojne izazove, ali pravilnim mjerama zaštite i odgovornim ponašanjem može se smanjiti rizik od zaraze i ozbiljnih posljedica. Cijepljenje, osobna higijena i izbjegavanje rizičnih situacija ključni su u borbi protiv ove sezonske bolesti.

''Na sjevernoj hemisferi sezonske epidemije gripe obično se javljaju tijekom zimskih mjeseci, dok se sporadični slučajevi bilježe i izvan glavne sezone. Postoje tri tipa virusa gripe – A, B i C – ali upravo virus tipa A najčešće izaziva epidemije, kao što smo vidjeli u prošlosti.

Zanimljivo je da se gripa često pojavljuje izvan sezone kada se virus ''uvozi'' iz ekvatorskih područja, gdje cirkulira tijekom cijele godine, ili s južne hemisfere, gdje je vrhunac epidemije u ljetnim mjesecima Europe'', navode iz INZ-a.