Evo zašto je "Giht dijeta" osvojila svijet mršavljenja

Giht je zdravstveni problem koji zahtjeva poseban režim prehrane, a povezuje se s obilnim unošenjem hrane, posebno mesnih namirnica, kao i alkohola. I vjerojatno nije slučajno što je preporučena dijeta za giht jedna od trenutno najpretraživanijih.

Giht je vrsta artritisa, upalnog stanja zglobova, čiji simptomi nastaju kada je u krvi previše mokraćne kiseline.

Osim u zglobovima, kristali mokraćne kiseline se mogu taložiti u koži, mekim tkivima i bubrezima. Tako nastaju mali, čvrsti i beličasti čvorovi koži i ušnim školjkama, a u bubrezima kamenčići, prenosi Nova.rs.

Od gihta najčešće obolijevaju muškarci stariji od 40 godina, a žene rjeđe i to obično u menopauzi ili zbog primjene diuretika, navodi se na stranici VMA, gdje smo pronašli i dijetetske preporuke kojih bi trebalo da se pridržavaju sve osobe sa gihtom.

Pročitajte još

Brojke koje otkrivaju trebate li smršavjeti

Gubitak kilograma je obvezan, ali treba izbjegavati naglo mršavljenje i gladovanje jer imaju suprotni učinak, a s obzirom na to da je meso jedan od glavnih problema, ne preporučuju se dijete bazirane na pojačanom unosu proteina kao što je popularna Atkinsonova dijeta.

Zaboravite pivo

Unos alkohola treba smanjiti, a naročito piva. Gornja dozvoljena granica je 3-4 jedinice alkoholnog pića dnevno za muškarce i 2-3 jedinice za žene. S druge strane, poželjan je unos tečnosti oko 2-3 litra dnevno, naročito vode, što pospješuje izlučivanje mokraćne kiseline. Treba izbaciti i sve zaslađene napitke, posebno voćne i gazirane sokove.

Što se same ishrane tiče, sve se svodi na “zbrajanje” supstanci koje se zovu purini i kojih ima u svim ćelijama ljudskog tijela i u različitim vrstama namirnica. Starenjem i propadanjem ćelija u organizmu ili iz hrane koju unesemo, purini se nizom hemijskih procesa pretvaraju u krajnji proizvod – mokraćnu kiselinu. Jasno je da namirnice bogate purinima treba izbjegavati jer povećavaju nivo mokraćne kiseline u krvi.

Bogatstvo purinima

Crveno meso, iznutrice, divljač, neke masne ribe i morski plodovi su veoma bogati purinima. Nešto manje purina ima u gljivama i nekim vrstama povrća: špargle, karfiol, špinat, grašak, zrna soje i dr. Vegetarijanska hrana bogata purinima rjeđe dovodi do gihta u odnosu na meso i morske plodove.

Iako je meso glavni izvor bjelančevina u prehrani, one se mogu nadomjestiti unosom mlijeka, sira i jaja koji su siromašni purinima. Konzumiranje obranog mlijeka i jogurta sa malim postotkom masti smanjuju rizik za nastanak gihta. Sigurno se mogu unositi sve vrste voća i agrumi.

Piramida prehrane

Dnevni unos purina treba biti manji od 200mg. Pogledajte koje su količine purina u nekim namirnicama.

Hrana s najvećom količinom purina (150-1000 mg u 100 g): sardine, skuša, inćuni, dagnje, kavijar, guščetina, iznutrice, mesne prerađevine, ekstrakt kvasca, mozak, srce, jetrica, bubrezi.

Hrana s umjerenom količinom purina (50-150 mg u 100 g): škampi, meso divljač, mahunasto povrće (grašak, grah, leća), crveno meso, karfiol, špargla, pastrmka, gljive, piletina, pačetina, integralne žitarice, juha od mesa.

Hrana s malom količinom purina (do 50 mg u 100 g): mlijeko, sir, jaja, juha od povrća, kruh i žitarice (osim integralnih), čokolada, sladoled, maslac i margarin, tjestenine, kolači i peciva.