Epidemija kratkovidnosti: Djeca su satima pred ekranima

Djeca koja provode više sati dnevno pred ekranima mobitela, tableta i računala imaju znatno veći rizik razvoja kratkovidnosti koja poprima razmjere epidemije, upozoravaju stručnjaci te ističu da boravak na otvorenom može smanjiti vjerojatnost pojave kratkovidnosti kod mladih.

U Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ) upozoravaju da smo suočeni s epidemijom kratkovidnosti koja se povezuje sa sve većom dostupnošću digitalnih uređaja.

Višestruki uzroci 

Globalno se pristup mobilnim telefonima u manje od deset godina gotovo utrostručio s 21 ,6 posto u 2014. na čak 69 posto u 2023. godini, podaci su HZJZ-a.

Najnovije metaanalize pokazuju da djeca koja pred ekranima provode četiri sata dnevno imaju dvostruko veći rizik razvoja kratkovidnosti u usporedbi s djecom koja pred ekranima provedu sat vremena ili manje, prenosi Hina. 

Kratkovidnost (miopija) danas pogađa oko 2,2 milijarde ljudi u svijetu, a procjene upućuju na to da će do 2050. gotovo polovina svjetske populacije biti kratkovidna. U Europi se bilježi uzlazni trend, pri čemu se udio miopije među zemljama znatno razlikuje i kreće od 11,9 do 49,7 posto, dok prosječna prevalencija iznosi 23,5 posto.

Uzroci miopije su višestruki i uključuju genetske i okolišne čimbenike, a sve je više dokaza da način života djece ima ključnu ulogu u njezinu razvoju.

Treba uzeti u obzir i da rizik razvoja miopije značajno raste ako su roditelji kratkovidni. Djeca s jednim kratkovidnim roditeljem imaju dvostruko veći rizik, dok djeca čija su oba roditelja kratkovidna imaju i do pet puta veći rizik za razvoj kratkovidnosti.

Prevencija 

Obrazovanje je jedan od okolišnih čimbenika koji se dosljedno povezuje s miopijom. Zemlje i regije s višim obrazovnim statusom stanovništva, osobito u Europi i Aziji, bilježe i veću prevalenciju kratkovidnosti. Ta se povezanost ponajprije objašnjava povećanim radom na blizinu čitanjem, pisanjem te radom na računalima i pametnim telefonima iako biološki mehanizmi još nisu u potpunosti razjašnjeni.

Istraživanja pokazuju da produljeni rad na blizinu dodatno povećava rizik, osobito ako djeca čitaju dulje od 30 minuta bez pauze i na udaljenosti manjoj od 30 centimetara.

S druge strane, boravak na otvorenom pokazao se kao jedan od rijetkih jasno potvrđenih zaštitnih čimbenika. Određene kliničke studije pokazale su da se pojavnost miopije kod djece u dobi od šest do 11 godina smanjuje ako svakodnevno provode između 40 i 80 minuta na otvorenom.

Primjer istočne i jugoistočne Azije, gdje prevalencija miopije među mladim odraslim osobama doseže 80 do 90 posto, u usporedbi s 20 do 40 posto u zapadnim zemljama, dodatno naglašava važnost okolišnih čimbenika, poput nedostatka boravka na dnevnom svjetlu.

Boravak na otvorenom

Jedna od uspješnijih javnozdravstvenih intervencija provedena je u Tajvanu putem programa "Tian-Tian 120", koji je poticao svakodnevni boravak djece na otvorenom. Program je uspio zaustaviti, pa čak i preokrenuti dugogodišnji trend rasta miopije među školskom djecom, što upućuje na mogućnost utjecaja na razine kratkovidnosti na populacijskoj razini.

Postoji nekoliko teorija o mehanizmima zaštitnog učinka boravka na otvorenom, uključujući povećano lučenje dopamina u mrežnici, veće razine vitamina D, jači intenzitet svjetlosti i veću dubinu fokusa, navode iz HZJZ-a.

Iz HZJZ-a pozivaju roditelje da se odazovu preventivnim pregledima te da djeci ograniče vrijeme provedeno pred ekranima djecu do druge godine ne preporučuje se izlagati ekranima, do pete godine maksimalno sat vremena dnevno, a do 12. godine najviše dva sata.

Također savjetuju boravak na otvorenom, učenje i igru u prostorima s dovoljno prirodnog svjetla te pravilno i dosljedno korištenje naočala ili kontaktnih leća.