HNŽ: Dobna granica prvog uzimanja droge pala ispod 15 godina

"Droga je sve više prisutna i sve dostupnija mlađoj populaciji te je potrebno više napora uložiti u prevenciju", istaknula je zaposlenica Centra za prevenciju i izvanbolničko liječenje Milena Latinčić.

Naime, u organizaciji Centra za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Mostar obilježen je Međunarodni dan borbe protiv zlouporabe i nezakonite trgovine droga.

"Prevenciju moramo početi raditi već u osnovnoj, a ne od srednje škole, zato što su psihoaktivne tvari dostupne već u četvrtom, petom i šestom razredu. Kada sam u određenim osnovnim školama radila prevenciju i pitala učenike uzimaju li cigarete i alkohol, dosta njih je reklo da uzima, što je problem", kazala je Latinčić

Kada mlada osoba u adolescentskoj dobi konzumira alkohol, njena percepcija je sasvim drugačija, dodaje Latinčić.

"Čim je percepcija sasvim drugačija, osoba će uzeti i nešto drugo što joj se ponudi, jer gdje ima alkohola ima i drugih psihoaktivnih tvari poput THC-a, speeda i ekstazija. Mladi danas, nažalost, puno konzumiraju te droge jer je to popularno u društvu, a dosta ih i ne zna da je THC štetan i ilegalan.

Kada im mi u Centru pojasnimo što sve donosi konzumiranje THC-a i kakve posljedice to ima na njihov psihofizički razvoj, a kasnije i uvod u ovisnost o heroinu, onda oni počnu razmišljati i teže se odlučuju za ponovno uzimanje psihoaktivnih tvari", istaknula je Latinčić.

Ključna uloga roditelja i obitelji

Naglasila je kako svi možemo utjecati na prevenciju ovisnosti, a pogotovo bi na to pažnju trebali obratiti roditelji.

"Znam da je roditeljima teško, zauzeti su, rade, ali trebaju s djecom boraviti puno više i iako svaki roditelj voli svoje dijete, ono to mora osjetiti. Ako dijete osjeti da je prihvaćeno unutar obitelji i ako tu, kao i u društvenoj skupini s kojom se kreće u školi nema problema, vrlo teško da će otići u skupinu koja je konzumentska.

Pročitajte još

Ovisnici i sa 16: Kocka ipak kreće ''iz kuće''

Ako ode u tu društvenu skupinu, a zaštićeno je od strane roditelja i škole, to prvo uzimanje ili eksperimentiranje neće imati takvo djelovanje na receptore pa neće ponovno ni konzumirati",  kazala je Latinčić.

Dodaje kako je dobna granica za prvo uzimanje THC-a i sličnih droga, po istraživanju rađenom prije par godina u srednjim školama i sedmim i osmim razredima osnovnih škola, bila 15 godina, međutim u zadnje vrijeme se spustila i niže.

"Da bismo zaštitili mlade broj jedan je obitelj, jer obitelj u svemu tome igra vrlo važnu ulogu i bitno je da dijete prema roditeljima osjeća strahopoštovanje. Na drugom mjestu je škola, a također bih naglasila da je važno djecu učiti zdravim stilovima života, poput bavljenja sportom, plesom, planinarenjem ili bilo čime. Moramo animirati djecu da rade zdrave stilove života, a ne da sjede u kafićima preko nekih granica normale",  kazala je Latinčić.

Balkanska ruta

Doktor medicine u Centru za prevenciju i bolničko liječenje ovisnosti Mostar Marin Čović kazao je kako znatna količina droga prolazi, ali i ostaje na području Bosne i Hercegovine.

"Nalazimo se na toj čuvenoj "balkanskoj ruti" i samim tim znatna količina droge prolazi i ostaje na ovom području te pravi određene socijalne, ekonomske, medicinske, ali i pravosudne probleme samoj državi.

Djelujemo s ciljem prevencije same ovisnosti o psihoaktivnim tvarima, liječenja ovisnosti od heroina, ali i liječenja štete koja je već nastala. Pružamo terapiju i određenu psihosocijalnu podršku i trudimo se društvu pomoći na razne načine da se izbori protiv ovoga, poprilično velikog problema", istaknuo je Čović.

Nema točnog broja ovisnika

Govoreći o broju ovisnika na području Hercegovine, Čović je kazao kako točan broj nitko ne zna, a u evidenciji Centra je oko tisuću ovisnika.

"U Centru radimo s gotovo 300 ovisnika, od kojih imamo neke s redovnim testiranjima, a imamo i ovisnike kojima pružamo dnevnu potporu metadonom s ciljem da se spriječi uzimanje heroina. Imamo raznih dobnih skupina, tako i starijih ovisnika, ali i onih koji imaju 20 godina i na njih stavljamo poseban fokus.

Cilj ove kampanje je djelovati na djecu na vrijeme, odnosno na roditelje da prenesu znanje na djecu. Trenutno nemamo maloljetnih ovisnika na heroinu, ali imamo na drugim psihoaktivnim tvarima i to je bitno napomenuti", naglasio je Čović.

U Centru za prevenciju i izvanbolničko liječenje ovisnosti Mostar, koji radi od 1999. godine, trenutno djeluje stručni tim od 13 djelatnika, liječnika, tehničara i socijalnih radnika.

Centar skrbi za ovisnike iz Hercegovačko-neretvanske i Zapadnohercegovačke županije, a intencija je da Centar u budućnosti preraste u županijski zavod za bolesti ovisnosti.