Desetljeća istraživanja, a cjepiva još nema
Cjepiva protiv covida obećavala su već nekoliko mjeseci nakon što se koronavirus proširio svijetom. Zašto su onda desetljeća istraživanja HIV-a i AIDS-a nisu polučila napredak u razvoju cjepiva protiv bolesti koja je samo prošle godine odnijela oko 680.000 života?
Svijet 1. prosinca obilježava Međunarodni dan borbe protiv AIDS-a, ali, kao i u prethodna tri i pol desetljeća, čini to bez cjepiva koje bi zaštitilo ljude od virusa humane imunodeficijencije (HIV)?
Jedan odgovor leži u izostanku političke volje i golemih ulaganja kakva su potaknula razvoj cjepiva protiv koronavirusa.
HIV brzo mutira
Drugi je u složenosti HIV-a, otkrivenog 1983. godine.
"Znanstvenike koji razvijaju cjepivo za covid brine hoće li se ono moći obraniti od nekoliko varijanti", navodi se u lipanjskom izvješću Međunarodne inicijative za cjepivo protiv AIDS-a (IAVI), prenosi Hina.
"No kad je riječ o HIV-u, postoje milijuni i milijuni različitih virusa što je rezultat njegove sposobnosti da brzo mutira...To je ta zapanjujuća razina raznolikosti s kojom se mora boriti svako cjepivo protiv HIV-a", dodaje se.
Iako se većina ljudi može prirodno oporaviti od prvotne zaraze koronavirusom i tako steći imunitet, to nije slučaj s HIV-om, rekao je Olivier Schwartz, voditelj odjela za viruse i imunost na pariškom Institutu Pasteur.
"HIV mutira puno brže nego covid i zato je teže proizvesti takozvana široko neutralizirajuća tijela koja će spriječiti zarazu", rekao je Shwartz.
Tek šačica ljudi prirodno proizvodi ta antitijela kad su izloženi HIV-u.
Istraživanje cjepiva protiv HIV-a podrazumijeva proučavanje takvih rijetkih reakcija, razumijevanja načina na koji djeluju i pokušaja njihova repliciranja u imunosne sustave zdravih ljudi.
Proučava se nekoliko desetaka cjepiva, a među njima je ono američke tvrtke Moderne koje nastoji koristiti mRNA metodu poput one za cjepivo protiv covida.
To znači "usmjeravanje imunološkog sustava, korak po korak, da potakne proizvodnju antitijela koja se mogu suprotstaviti HIV-u", pojašnjava se u izvješću, ali i dodaje da se tehnika u ovom slučaju dosad pokazala kompliciranom jer uključuje prvotnu dozu cjepiva za aktiviranje važnih B-stanica prije nego što se s nekoliko doza cjepiva pokuša potaknuti proizvodnja niza antitijela.
Mogućnost vizualizacije napretka dala je istraživačima nadu, a neki kažu da je u velikoj mjeri za to zaslužna pandemija.
"Proteklih nekoliko godina došlo je do neviđenog porasta razumijevanja imunosnog sustava", rekao je za AFP Serawit Bruck-Landais iz francuske organizacije Sidaction.
Čak i uz prividna otkrića, Bruck-Landais misli da napredak u razvoju "nije dovoljan da bismo mogli reći da ćemo uskoro imati cjepivo protiv AIDS-a".
Premalo ulaganja
Znanstvenici koji razvijaju cjepiva kažu da im nedostaje novca.
"Premalo je to tržište za farmaceutske grupe i nedostatak ulaganja razočarava", rekao je Nicolas Manel, direktor istraživanja na francuskom Nacionalnom institutu za zdravstvo i medicinska istraživanja (INSERM).
"Mnogi istraživači su vrlo motivirani, ali moraju se zadovoljiti sredstvima koja imaju."
U nedostatku cjepiva, fokus je povijesno bio na promociji preventivnih mjera kao što su seks uz korištenje zaštite, čiste igle i općenito bolji pristup zdravstvenoj skrbi marginaliziranom stanovništvu.
Oko 38 milijuna ljudi diljem svijeta živi s virusom.
Monsef Benkirane, voditelj istraživanja pri Institutu za ljudsku genetiku u Francuskoj, ukazao je na medicinska postignuća koja su brojnim ljudima s HIV-om omogućila dulji i zdraviji život.
Terapija za liječenje HIV-a kojom se smanjuje količina virusa u tijelu zaražene osobe danas može značajno smanjiti ili ukloniti mogućnost njegova prijenosa na drugu osobu.
No Benkirane upozorava da mnogi nemaju pristup tim terapijama, dok se oni koji imaju bore s pridržavanjem režima terapije.
"Unatoč boljem pristupu liječenju, još uvijek ima problema s tim da se ljudi stvarno pridržavaju režima liječenja, čak i u Europi", rekao je Benkirane.
