Što je zajedničko djevojčici Greti i Vladimiru Putinu?

Greta Thunberg je vjerojatno najviše spominjano ime posljednjih dana. Mnogi pretpostavljaju da je baš ona buduća dobitnica Nobelove nagrade, o njoj je već napisana jedna biografija te knjiga s njenim govorima.

Djevojčica koja je bez zadrške na UN-ovoj općoj skupštini  'oprala' sve svjetske dužnosnike te probudila svijet po pitanju klimatskih promjena, nekada se borila s depresijom, poremećajem u prehrani i anksioznim napadajima. Kad je prestala jesti na puna dva mjeseca dijagnosticirani Aspergerov sindrom i opsesivno-kompulzivni poremećaj (OCD).

Naime, Aspergerov sindrom je jedna vrsta autizma, ali je osoba i dalje visoko funkcionalna. Osim toga, pati i od selektivnog mutizma, poremećaja povezanog s anksioznošću. Upravo zbog tog selektivnog mutizma, Greta je mogla razgovarati isključivo s članovima uže obitelji. S nepoznatima jednostavno nije mogla komunicirati.

Posebna zapažanja

Ipak, sve ovo nije spriječilo tada jednaestogodišnjakinju da krene u pokoravanje svijeta. Greta navodi da upravo bez Aspergera ne bi ni primijetila krizu.

''Svi su drugi vidjeli isto što i ja; iste filmove i iste fotografije, uništavanje prirode i sve što se događa s klimom, ali nikome se život nije preokrenuo naglavačke kao meni. Mi na autističnom spektru nemamo odmak od onoga što znamo i što govorimo ili radimo. Normalni ljudi imaju kognitivnu disonancu. Ne mogu razumjeti kako netko može reći: 'Da, klimatska promjena je jako važna' i ništa ne učiniti po tom pitanju. Ako znaš da se to događa, onda znaš i da moraš učiniti nešto", rekla je Greta.

Dakle, Aspergerov sindrom jedan je od nekoliko poremećaja iz autističkog spektra karakteriziran poteškoćama u društvenoj interakciji i ograničenim, stereotipnim interesima i aktivnostima.

Ovaj sindrom se razlikuje od ostalih poremećaja iz spektra autizma po tome što kod njega općenito nema zastoja u jezičnom i kognitivnom razvoju. Ipak, u standardnom dijagnostičkom kriteriju nije spomenuta motorička nespretnost i atipična upotreba jezika, što se zna često javljati.

Ljudima s Aspergerovim sindromom nedostaje razumijevanje, procesuiranje i opisivanje vlastitih i tuđih emocija, sposobnost združene pažnje te mogućnost da budu potpuno svjesni okolnosti koje ih okružuju u nekom trenutku.

Za razliku od autista, osobe s AS-om obično nisu povučene u društvu; one prilaze drugima, makar i na neobičan način. Primjerice, takva osoba može početi jednostran i dosadno dug govor o njoj omiljenoj temi, a da pogrešno razumije ili ne prepozna slušateljeva osjećanja ili reakcije, kao što su potreba za privatnošću ili odlaskom s tog mjesta. Ova društvena neobičnost nazvana je "aktivnom, ali čudnom".

Ljudi s ovim sindromom mogu analizirati svoje shvaćanje društvene interakcije i pretočiti ga u krute smjernice ponašanja, te primijeniti ta pravila na nespretne i neugodne načine, kao što je forsirani kontakt očima, što rezultira ponašanjem koje u očima drugih izgleda kruto ili naivno.

Ruski vođa

Često se ponašaju se na senzibilan način, vide i zapamte detalje nekih stvari koji promaknu drugim ljudima, dobri su u pamćenju zakona, sustava i važnih činjenica, bolji su u pisanju nego u razgovoru s ljudima jer pažljivo biraju riječi koje znače točno ono što žele reći, dobri su u matematici, programiranju i znanosti, crtanju, slikarstvu, fotografiji, glumi ili glazbi, imaju posebne predmete interesa u kojima postanu stručnjaci te uživaju raditi istu stvar mnogo puta, što je većini ljudi dosadno.

Osim Grete Thunberg, primjer kako Aspergerov sindrom ne može zaustaviti čovjeka da uspije u svojim životnim ciljevima je ruski predsjednik Vladimir Putin koji vjerojatno ima ovaj oblik autizma, zbog kojeg u kriznim situacijama mora zadržati maksimalnu kontrolu.

Analizirajući pokrete i mimiku lica, vojni stručnjaci zaključili su da je neurološki razvoj Vladimira Putina poremećen još u dječjoj dobi zbog čega odaje dojam da se loše osjeća u odnosima s drugim osobama.

''Taj ozbiljan problem ponašanja dijagnosticirali su neurolozi kao Aspergerov sindorom, oblik autizma koji utječe na sve odluke'', kazala je autorica izvješća Brenda Connors iz unutarnjeg odjela Pentagona, ureda za procjenu.