3000 ljudi godišnje u BiH umire zbog zagađenja zraka

Zagađenje zraka u Sarajevu odavno više nije iznenađenje, kao ni činjenica da se glavni grad Bosne i Hercegovine redovito nalazi na samom vrhu svjetskih ljestvica po razini onečišćenja. Unatoč višegodišnjim upozorenjima i alarmantnim podacima, konkretne mjere vlasti i dalje izostaju, dok su građani prepušteni preporukama i vlastitom snalaženju, često uz već narušeno zdravlje, piše N1. 

Opasan zrak 

Zrak u Sarajevu ponovno je označen kao opasan, a u pojedinim dijelovima grada i vrlo opasan. Građani su svjesni zdravstvenih rizika, ali istodobno iscrpljeni dugogodišnjim problemom koji se, kako ističu, iz godine u godinu pogoršava. Iako se mnogi pokušavaju pridržavati preporuka, posljedice zagađenja već osjećaju.

Građani navode kako boravak na otvorenom svode na minimum. Neki uopće ne izlaze iz kuće, dok drugi ističu da, unatoč mjerama opreza, svakodnevne obveze često nadvladaju preporuke. Posebno upozoravaju na manjak zelenih površina, nekontroliranu gradnju i sve veći broj vozila, što dodatno pogoršava kvalitetu zraka.

Alarmantni zdravstveni podaci

Prema podacima zdravstvenih organizacija, u Bosni i Hercegovini svake godine više od 3.000 ljudi umre od posljedica zagađenog zraka, dok rizik od respiratornih i plućnih bolesti kontinuirano raste.

Profesor geografije Vedran Zubić upozorava kako su uzroci problema višestruki, od ložišta i sustava grijanja u Kantonu Sarajevo do prekomjernog broja automobila i neplanske urbanizacije. Ističe kako kratkoročne mjere mogu ublažiti stanje, ali da dugoročna rješenja zahtijevaju ozbiljne zahvate u urbanističko planiranje, uključujući ograničavanje nove gradnje i razvoj prometne infrastrukture.

Uz promet i ložišta, problem dodatno pogoršava nekontrolirana urbana gradnja. Struka upozorava kako su bez izmjena urbanističkih planova i dugoročnih strategija sve poduzete mjere tek privremeno rješenje.

Mjere na papiru, promjene nevidljive

Iako vlasti navode kako su osigurana sredstva i najavljeni projekti, građani konkretne promjene još ne vide. Iz Vlade Kantona Sarajevo zagađenje opravdavaju sezonskim i klimatskim okolnostima, dok se odgovornost dijelom prebacuje na prirodne uvjete i regionalni kontekst. Stvarna poboljšanja kvalitete zraka, međutim, i dalje izostaju. Slični alarmantni podaci bilježe se i u drugim dijelovima zemlje, osobito u Zeničko-dobojskom kantonu.

Predstavnica Udruge građana za čist zrak Edina Dogdibegović ističe kako se stanje nije popravilo unatoč proglašenim epizodama uzbune i poduzetim mjerama, naglašavajući da su vrijednosti zagađenja i dalje u crvenoj zoni.

Plan vlasti predviđa zamjenu dijela ložišta u naredne dvije godine, dok građani kao najveće zagađivače i dalje ističu industriju. Do sistemskih rješenja preporuke ostaju nepromijenjene – smanjiti boravak na otvorenom i koristiti zaštitne maske, osobito u jutarnjim i večernjim satima kada su koncentracije štetnih čestica najviše.

Meteorolog i klimatolog Nedim Sladić najavljuje kako bi tijekom vikenda moglo doći do poboljšanja kvalitete zraka zbog promjene vremenskih prilika, uz pad koncentracija zagađujućih čestica na razine koje su sigurnije za većinu populacije. Istodobno upozorava kako bi nove oborine mogle donijeti i rizik od poplava i klizišta. Do tada se posebno apelira na starije osobe, djecu, kronične bolesnike i trudnice da izbjegavaju boravak na otvorenom, osim ako to nije nužno.

Loše i u Mostaru

Podsjetimo, kvaliteta zraka u Mostaru sinoć je također pogoršana. Prema mjerenjima sustava PurpleAir, u 20:19 sati 23. siječnja desetominutni prosjek koncentracije PM2.5 čestica iznosio je 134 prema američkom EPA indeksu kvalitete zraka.

Takva vrijednost svrstava zrak u kategoriju ''nezdrav za osjetljive skupine'', što znači da djeca, starije osobe te osobe s bolestima dišnog i krvožilnog sustava mogu osjetiti zdravstvene tegobe već nakon kraće izloženosti. Za ostali dio stanovništva rizik je manji, ali se preporučuje oprez.