Znate li koja je vrsta među najugroženijima u Hercegovini?

Bosna i Hercegovina je jedna od europskih zemalja najbogatijih slatkovodnim ribljim vrstama. Od 118 različitih vrsta riba, njih čak 40 je endemskih, rasprostranjenih na malim područjima ili samo jednom lokalitetu.

Jedna takva vrsta je i popovska gaovica, čije su populacije u stalnom padu zbog onečišćenja, smanjenja i degradacije staništa te klimatskih promjena koje uzrokuju smanjenje vode.

Hrvatsko društvo za biološka istraživanja (HDBI) i WWF, svjetska organizacija za zaštitu prirode proveli su projekt čiji je glavni cilj bio utvrditi brojnost popovske gaovice kako bi saznali u kojoj je mjeri ugrožena.

Popovska gaovica naseljava područja Dinarskog krša, što je jedno od najosjetljivijih područja na svijetu, a u Bosni i Hercegovini može se pronaći na polju Blaca, Popovu, Dabarskom, Fatničkom i Ljubomirskom polju.

Istraživanjima se utvrdilo da popovska gaovica naseljava samo 7% područja na kojem se prvobitno, prema IUCN-u, smatralo da ona obitava, a populacije koje su zabilježene su znatno reducirane.

Okolišne promjene, kako one prirodne tako i one uzrokovane čovjekovim djelovanjem, dovele su do povlačenja gaovice s nadzemnih staništa u podzemlje, što dodatno prijeti ovoj vrsti, jer su i nadzemna i podzemna komponenta potrebne za njezin stabilan životni ciklus.

''Kod popovske gaovice, kao i većine drugih endemskih vrsta, najveći razlog ugroženosti je ograničeno područje na kojem se nalazi. Uz to je vrlo važan i ljudski čimbenik koji uzrokuje nestajanje njenih staništa u krškim poljima, onečišćenje i smanjenje vode kao i unošenje stranih invazivnih vrsta u podzemni ekosustav. Jednom kad se ovakav podzemni ekosustav uništi, njegov oporavak je gotovo nemoguć, a samim time gubimo i brojne vrijedne vrste. Ugrožena popovska gaovica je definitivno jedna od njih. Zato je vrlo važno uključiti sve važne dionike i lokalnu zajednicu, kako bi zajedno ublažili negativne utjecaje i zaustavili njeno izumiranje'', kaže Snježana Malić-Limari iz WWF Adrije.

U sklopu projekta su provedena mnogobrojna istraživanja kako bi se utvrdilo stanje populacije popovske gaovice. Razvijena je i vrlo vrijedna metoda koja je pružila važne znanstvene dokaze - okolišna DNA metoda (eDNA), koja omogućuje detektiranje neke vrste bez da se ona direktno vidi ili ulovi.

''Metoda eDNA se zasniva na uzimanju uzorka vode iz kojeg se specifičnim postupcima detektiraju fragmenti DNA određene vrste. Nakon što se završi period optimizacije i finaliziranja metode, ona će omogućiti efikasnija daljnja istraživanja, monitoring  i očuvanje popovske gaovice, što će nam pomoći da utvrdimo daljnje postupke potrebne kako bi sačuvali ovu vrstu, ali i ostalo bogatstvo našeg predivnog krškog područja'', objašnjava Matej Vucić iz HDBI-ja.

Projekt ''Zaštita popovske gaovice, napredne polušpiljske ribe dinarskog krša u Bosni i Hercegovini'' rezultat je suradnje Hrvatskog društva za biološka istraživanja i WWF Adrije, a financijski ga podupire CEPF (Critical Ecosystem Partnership Fund).