U vrijeme kada su škole zatvorene zbog prijetnje korona virusom, nastava se, za većinu djece, prebacila na internet. Upravo je to i jedna od velikih mogućnosti koje internet pruža, informacije i znanje za sve, ma gdje se nalazili.

Međutim, taj povećani ''boravak'' djece u internet okruženju znači da su više izložena rizicima koje internet donosi.

Mnogi roditelji sada takođe rade od kuće, potrebno im je da se mogu posvetiti svojim radnim zadaćama i internet se može činiti kao najlakše rješenje kako da zabave djecu dok rade. Ali jednako kao što ih ne bi ostavili same u sred neke prometne ulice, ne smiju ih ostaviti same ni na internetu.

Save the Children je u proteklih nekoliko godina radio na podizanju svijesti kod roditelja o rizicima s kojima se djeca susreću na internetu. Mnogi od njih su bili zaprepašteni saznanjima.

U nastavku teksta pročitajte o njihovim iskustvima.

Djeca su danas s tehnikom puno ispred nas

“Korisno i strašno!”, zajednička je ocjena roditelja učenica i učenika Srednje škole “Travnik” u Novoj Biloj nakon odslušanog predavanja “Odgovorno roditeljstvo u digitalnom okruženju” održanog u ovoj školi kao dio aktivnosti u okviru projekta “Prevencija i suprotstavljanje seksualnom iskorištavanju i zlostavljanju djece putem interneta u Bosni i Hercegovini”.

“Roditeljima su potrebna ovakva predavanja, dobili smo mnogo novih informacija i ko voli svoje dijete – poslušaće. Saznali smo mnogo toga što će nam koristiti, ali i mnogo stvari koje su nas ovako na prvu uplašile jer koliko god se trudili pratiti sve, ipak nismo bili svjesni mnogih opasnosti. Djeca su danas s tehnikom puno ispred nas, ali možemo i moramo ih pratiti, a za to trebamo puno učiti i zbog toga mislim da treba što više ovakvih predavanja i radionica”, kaže Violeta Mišković.

“(Sin) ima 16 godina, i kad ne uči vrijeme često provodi u svojoj sobi s mobitelom, igra igrice i na društvenim je mrežama. Kada izađe vani znamo gdje je i s kim, kad je u sobi znam da je sam, ali ne baš i da razgovara i druži se s nekim preko igrice. Definitivno ćemo više s njim razgovarati na ovu temu, zajedno ćemo pogledati film koji smo gledali na radionici, a razgovaraću i s drugim roditeljima i predložiti im da se više upoznaju sa svim ovim”, dodaje Violeta.

Predsjednik Vijeća roditelja Srednje škole “Travnik” Drago Bavrka nakon radionice je također bio pun utisaka:

“Razgovarati i samo razgovarati sa svojom djecom na ovu temu. Mislim da su i djeca danas trebala biti ovdje, da zajedno sve ovo čujemo, da se ‘suočimo’. Djeca su s tehnikom ispred nas danas, ja na primjer ne koristim pametni telefon, ali djeca koriste. Ipak, iako bolje poznaju tehniku, mislim da nisu dovoljno svjesni opasnosti s kojima se uz sve korisne stvari na internetu mogu susresti, a misle da znaju sve. Nakon ovakvih opredavanja nam je jasniji obim problema, i potrebno je da se čitav sistem uključi”, kaže Drago Bavrka.

Ivica Augustinović, stručni savjetnik u Odjelu za obrazovanje i znanost Ministarstva obrazovanja, znanosti, mladih, kulture i sporta Kantona Središnja Bosna (KSB) jedan je od predavača na radionici koji je i sam prethodno prošao obuku kao i Marin Garić, informatičar u Ministarstvu obrazovanja KSB.

“Roditelji pozitivno reagiraju, i uvijek uz dozu šoka i blage nevjerice. Osim teoretskog dijela, ponudimo im dosta podataka koji potkrepljuju sve o čemu im govorimo, pustimo edukativne filmove, i što je najbitnije – uvijek s njima razgovaramo i pitamo ih šta je ono što oni misle da treba uraditi te zajedno donesemo zaključke šta je to što oni mogu najbolje uraditi u interesu djece”, kaže Ivica Augustinović.

Iako po struci informatičar, Marin Garić kaže da je i sam na obuci koju je prošao u Brčkom, kao i ostali kolege predavači, saznao mnogo toga novoga o opasnostima s kojima se djeca susreću na internetu.

“Sve priče koje predočimo roditeljima i koje su ranije nama predočene, istinite su i iz našeg su okruženja. Roditeljima pojasnimo da to nije nešto što se događa u nekim dalekim zemljama, već što se događa i može dogoditi ovdje”, kaže Garić dodajući kako je i sam za vrijeme studiranja mnogo igrao videoigrice:

“I iz tog ugla se obraćam roditeljima, ali im se Ivica i ja obraćamo kao i neko ko je također roditelj, tako da zajedno dolazimo do najboljih rješenja, a najčešće je ono da je potrebno puno razgovora i komunikacije s djecom i da nije dovoljno samo im dati smartphone ili kompjuter i pustiti ih bez upute i nadzora”.

“Internet ima svojih korisnih strana, i zbog toga ne mislim da ga djeci treba u potpunosti zabraniti, ali svakako je potrebna kontrola i što više znanja. Kada puštate djecu na ulicu, kažete im da se paze kad prelaze cestu, da paze gdje će ići i s kim će kontaktirati te da ne komuniciraju s nepoznatim osobama. Slično im trebate poručiti i kada izlaze na internet i upoznati ih o mogućim opasnostima kako bi bili što sigurniji u internet prostoru. Djeci je potrebno prisustvo roditelja i s njima morate razgovarati, pa makar vi ne znali uključiti računar”, neke su od poruka s predavanja.

Radionica “Odgovorno roditeljstvo u digitalnom okruženju” održana u ovoj školi dio je aktivnosti u okviru projekta “Prevencija i suportstavljanje seksualnom iskorištavanju i zlostavljanju djece u digitalnom okruženju u BiH” koji spomenuto Ministarstvo provodi uz podršku Konzorcija kojeg čine UNICEF, Međunarodni forum solidarnosti (IFS)-Emmaus i Save the Children. Projekat podržava Globalni fond Zaustavimo nasilje nad djecom (End Violence Against Children - EVAC) i obuhvata širok raspon aktivnosti u podizanju svijesti o rizicima po djecu na internetu i sprečavanju eksploatacije i zlostavljanja djece putem interneta.

U Srednjebosanskom kantonu (SBK) projekat se realizira od 2018. godine, a školske 2019./2020. godine realizira se preko 30 radionica za nastavnike i roditelje. U sklopu realizacije projekta u cjelini održane su edukativne radionice na kojima je educirano 1130 roditelja sa područja Tuzlanskog i Srednjebosanskog kantona, kao i 724 roditelja sa područja Brčko distrikta. Dodatno, kako bi se osigurala što veća pokrivenost djece edukacijama o sigurnosti na internetu na ovim područjima, organizirane su obuke za 786 nastavnika osnovnih i srednjih škola

Pedagoginja u Srednjoj školi “Travnik” Olivera Lovrinović kaže da su radionice poput ove korisne kao dio aktivnosti koje se u proteklom periodu provedene i da se već primijeti napredak.

“Imali smo ranije slučajeve cyberbullyinga, dijelile su se neke fotografije, bilo je i slučajeva dogovorenih tuča preko društvenih mreža. Kroz kontakte s roditeljima, djecom, i organizaciju nekoliko sličnih predavanja, uspjeli smo poboljšati povjerenje, djecu smo osnažili i ohrabrili da nam se obrate i traže pomoć, a Protokol o zaštiti od nasilja ponudio nam je rješenja o tome na koji način u tim slučajevima djelovati i šta je čiji zadatak, tako da je situacija znatno poboljšana, a radionice s roditeljima i nastavnicima dodatno doprinose”, kaže Olivera Lovrinović.

Nastavnica informatike u Osnovnoj školi “Bila” Ines Grabovac kroz Projekat je prošla obuku za predavača i svojim kolegicama i kolegama prenosi znanja na spomenutim radionicama u školama SBK.

“Prošla sam obuku u Brčkom krajem 2018., i osobno su mi bili šokantni neki od podataka koje sam tamo čula, iako sam dosta pratila problematiku i trudila se da budem što informiranija. Slične reakcije kolegica i kolega bilježim i sada kad se nađem u ulozi predavača”, kaže Ines Grabovac dodajući kako su reakcije nastavnica i nastavnika pozitivne:

“Radionice smatraju korisnim i vidi se da im je potrebno što više informacija i upoznavanja sa smjernicama o postupanju u slučajevima nasilja u online prostoru s kojima se djeca susreću i da znaju kako da se postave kada im se djeca obrate za pomoć. Traže da im ostavimo prezentacije i edukacijske filmove koje im pustimo kako bi onda oni to mogli prikazati kolegicama i kolegama u svojim školama, na satovima odjeljenske zajednice ili roditeljskim sastancima”.

Prvu radionicu Ines je održala u školi u kojoj predaje, i kaže da je kao i na ostalima odziv bio dobar. Među onima koji su prisustvovali radionici je i učiteljica Sandra Drmić.

“Prisustvovala sam i kao nastavnica razredne nastave, ali i kao roditelj prije svega i ostala sam blago zatečena. Ranije sam znala za neke slučajeve, i mislila sam da se takvo nešto kod nas ne može dogoditi, a nakon radionice sam se upitala: A zašto se ne bi moglo dogoditi? I ne samo ja”, kaže Sandra Drmić dodajući kako je ju sve što je čula na radionici odmah pokrenulo:

“S radionice sam otišla kući i odmah razgovarala sa svojom kćerkom, a onda i sa djecom na satovima i s roditeljima. Mislim da dosta treba raditi na osviještavanju i informiranju roditelja koji moraju naći dovoljno vremena za svoju djecu”.

Nastavnica Ines razrednica je osmom razredu, i kaže da koliko god može odvaja vrijeme kako bi s djecom mogla razgovarati i o temi sigurnosti u online prostoru. Učenice VIIIb Ema,. Blanka, Marija i Ivona koje smo sreli na konsultacijama s razrednicom, kažu kako su zadovoljne informacijama koje dobiju od nje, ali i od svojih roditelja. Kažu kako imaju profile na skoro svim društvenim mrežama, ali da su zatvoreni i dostupni samo užem krugu prijateljica i prijatelja.

“Razgovaramo o svemu s razrednicom, gledali smo i priču o Amandi Todd iz Kanade koju su na internetu zlostavljali njeni vršnjaci i razgovarali o tome šta joj se desilo, i trudimo se biti svjesne opasnosti i o svemu pričati sa svojim vršnjacima”, kažu nam djevojčice kroz razgovor dodajući kako bi voljele da ih vršnjaci više slušaju:

“Nažalost neki sve shvataju neozbiljno, a kada im pokušamo nešto reći i objasniti onda nas ne žele saslušati. Ipak mnogi i saslušaju, razgovaramo o svemu i ako dođe do problema obratimo se roditeljima ili nastavnici”.

Kažu da nisu doživljavale veće neugodnosti u online svijetu, ali da su svjesne opasnosti:

“Bilo je slučajeva da nam se jave nepoznate osobe, pošalju poruku ili traže prijateljstvo, ali ne odgovaramo ili ih blokiramo. Bilo je nekih slučajeva da se pojave montaže u photoshopu i kruže po raznim grupama, ali do sada su uglavnom bile šaljive, iako su se neki sretali i sa težim slučajevima”.

Da je informiranje djece, roditelja i nastavnika o sigurnom korištenju interneta i opasnostima s kojima se djeca mogu susresti u online prostoru, važno smatra i školska psihologinja u OŠ “Bila”:

“Djecu moramo upoznati sa svim što im se može desiti u online svijetu, a roditelje s tim kako mogu to kontrolirati i svesti na normalnu mjeru, te kako da prate djecu koja su danas u tehničkom smislu daleko odmakla i danas već imamo trogodišnjake koji znaju skidati i koristiti razne aplikacije”.

Budući da su korisnici interneta djeca različitih uzrasta, a samim tim i različitih percepcija i znanja o tome kako se zaštititi, Projekat provodi nacionalni model odgovora koji je razvila WeProtect Alijansa, a koji među najvažnijim aktivnostima predviđa edukaciju roditelja koja podrazumijeva razvijanje njihovih osnovnih digitalnih kompetencija, razvijanje opšte svijesti o opasnostima na internetu i dobivanje odgovoarajućih alata koji bi im omogućili bolju zaštitu djece u online okruženju. Takođe, u pripremi je i nastavni plan i program o sigurnom korištenju interneta za osnovne i srednje škole.

Praktični savjeti roditeljima

Dogovoite s djecom raspored korištenja interneta za učenje i zabavu. Obavezno u raspored unesite i druge vrste aktivnosti, uključujući fizičku aktivnost, a ukoliko radite od kuće, osigurajte da i djeca prave pauze i pratite šta rade.

Rani znaci prepoznavanja posljedica nasilja nad djetetom na Internetu:

• skriva ekran, telefon, tablet, kada naiđe roditelj ili neka druga osoba
• žurno se prebacuje na drugu internet stranicu, kada osjeti prisustvo druge osobe
• djeluje nervozno prilikom korištenja kompjutera, laptopa, tableta ili telefona
• nervozno je kada dobije poruku na telefon ili kompjuter
• provodi mnogo vremena online za računarom ili telefonom
• izbjegava prijatelje, izlazak vani
• otvara nove profile na društvenim mrežama
• prima pozive nepoznatih osoba
• školski uspjeh slabi, kao i zainteresovanost za školu i učenje

Što savjetovati djeci kada je u pitanju zaštita na Internetu?

• Nikada ne davati svoje pravo ime i podatke nepoznatim osobama
• O sebi pisati uopčeno, bez detalja
• Na servisima za druženje blokirati nepoznate osobe
• Ukoliko se dogodi da dijete primi prijetnje ili je na bilo koji drugi način ugroženo, potrebno je da to odmah prijavi

Kome djeca trebaju da prijave nasilje na internatu?

• Roditeljima
• Nastavnicima, psihologu ili pedagogu (ili nekoj drugoj odrasloj osobi kojoj vjeruju)
• Linije za prijavu (hotline i helpline):   www.sigurnodijete.ba i Plavi telefon 080 05 03 05