Pravna i medicinska promjena spola – vodeći problem transrodnih osoba u BiH

Strah od neprihvaćanja, ponižavanje, ismijavanje, marginalizacija, prijetnje pa čak i nasilje, samo su neki od izazova s kojima se u svakodnevnom životu susreću transrodne osobe širom svijeta. U Bosni i Hercegovini istovremeno transrodne osobe suočene su sa izostankom institucionalne podrške za pravnu i medicinsku promjenu spola, čime su sistemska diskriminacija i socijalna isključenost dodatno osnažene.

Na Međunarodni dan vidljivosti transrodnih osoba, koji se obilježava danas, 31. ožujka, Sarajevski otvoreni centar želi skrenuti pažnju ukupne javnosti na postojanje transrodnih osoba u našem društvu, kao i na ograničenja koja im aktualni društveni sistem nameće.

Onemogućen proces tranzicije 

Naime, dok je pravna promjena spola, koja podrazumijeva promjenu identifikacijskih dokumenata, moguća tek nakon potpune medicinske prilagodbe spola, u isto vrijeme zdravstveni sistem u BiH ne omogućava proces tranzicije. Tako još uvijek niti jedna bh. medicinska ustanova ne provodi endokrinološke terapije i hirurške zahvate promjene spola, dok je potvrda o potpunoj genitalnoj promjeni potrebna za pravnu izmjenu.

Stoga su transrodne osobe u BiH, one koje to žele i mogu priuštiti, prinuđene da se u inostranstvu, o vlastitom trošku, podvrgnu potrebnim medicinskim zahvatima za tranziciju.

''Procedure po kojima se vrši izmjena jedinstvenog matičnog broja i ostalih dokumenata postoje u Republici Srpskoj, kantonima Federacije BiH i Brčko distriktu BiH, ali nisu jasno propisane i dostupne javnosti, te ne postoji nikakav pravilnik kojim bi se detaljno opisala procedura prikupljanja i verificiranja medicinske dokumentacije osobe koja podnosi zahtjev'', ističe Delila Hasanbegović, koordinatorica programa u Sarajevskom otvorenom centru (SOC).

Da bi sve transrodne osobe u potpunosti uživale svoja ljudska prava, iz SOC-a naglašavaju kako pravna promjena svakako ne bi smjela biti uvjetovana medicinskom prilagodbom, jer se svi i ne odlučuju na potpunu promjenu spola.

''Proces prilagodbe je vrlo individualan, jer šta kome znači promjena spola je vrlo individualno s obzirom da postoje različite operacije'', kaže Liam Isić, koji je proces prilagodbe u inostranstvu završio u mjeri u kojoj je htio, dok oznaku spola u identifikacijskim dokumentima još nije uspio promijeniti.

Država na potezu 

Većina transrodnih osoba proces tranzicije za sada završava u susjednoj Srbiji, dok BiH, ukoliko želi slijediti smjernice Svjetske zdravstvene organizacije, trebala bi omogućiti transrodnim osobama pristup zdravstvenoj zaštiti uz pokrivanje troškova procesa prilagođavanja spola.

Naime, upravo u ovoj godini stupa na snagu revizija Međunarodne klasifikacije bolesti (ICD-11), kojom se transrodnost prenosi u oblast spolnog i reproduktivnog zdravlja, uz novu dijagnozu "rodna inkongruencija".

''Proces je izazovan za sve zemlje jer implementacija svake promjene klasifikacije koju donese SZO na nacionalnim nivoima zahtijeva vrijeme. Vidjet ćemo koliko će se to brzo moći implementirati u BiH'', kaže Isić, i naglašava kako je inače podrška ukupne javnosti i općenito vidljivost transrodnih osoba jako bitna.

Ističe da "ostvarivanje prava kreće od početne tačke osvještavanja društva o postojanju transrodnih osoba, odnosno osvještavanja društva o diskriminaciji i nasilju koje transrodne osobe doživljavaju".

Kaži nam #štafali 

A kako bi utjecali na percepciju javnosti da su transrodne osobe sastavni dio bh. društva te da njihova ljudska prava ne trebaju biti ugrožena, Sarajevski otvoreni centar je na društvenim mrežama pokrenuo kampanju Kaži nam #štafali, gdje primjerima različitih, svakodnevnih interesa i aktivnosti koje nas kao ljude povezuju, kao što su: sport, muzika, putovanja, a stavljaju u drugi, potpuno nebitni plan, informaciju da li je osoba s kojom ih dijelimo muškarac ili žena, poručuju kako bi svako trebao imati pravo birati kako će se izjašnjavati i izražavati na osnovu svog rodnog identiteta.

Kampanja Kaži nam #štafali provodi se uz podršku američkog naroda putem Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID). Kampanje je isključiva odgovornost Sarajevskog otvorenog centra i nužno ne odražava stavove USAID-a niti Vlade Sjedinjenih Američkih Država, navodi se.

Transrodnost je krovni termin za osobe čiji rodni identitet nije u skladu sa spolom koji im je dodijeljen pri rođenju. Transrodnost obuhvata one osobe koje osjećaju, preferiraju ili biraju da predstave sebe drugačije od očekivanih rodnih uloga koje im tradicionalno pripadaju na osnovu spola dodijeljenog pri rođenju, bilo kroz način odijevanja, govora, ponašanja, kozmetiku ili modifikacije tijela. Između ostalih, transrodnost se odnosi i na osobe koje se ne identificiraju oznakama muško i žensko, zatim na transpolne osobe, transvestite i cross-dressere.