Poznato tko je prvi počeo kockati, 6000 godina prije svih ostalih

Nova studija tvrdi da su se američki starosjedioci, lovci-sakupljači, služili kockicama za igru i kockanje više od 6000 godina prije nego što se ta praksa pojavila igdje drugdje u svijetu.

Prema istraživanju, kockice su se izrađivale i koristile na zapadnim Velikim ravnicama Sjeverne Amerike još na kraju posljednjeg ledenog doba, prije više od 12.000 godina. Dosad se smatralo da najraniji primjeri kockica potječu iz društava brončanog doba u Mezopotamiji i dolini Inda, piše The Guardian.

Robert Madden, autor studije, ističe kako ovo otkriće mijenja dosadašnja shvaćanja.

"Povjesničari su tradicionalno smatrali kockice i vjerojatnost inovacijama Staroga svijeta. No, arheološki zapisi pokazuju da su drevne skupine američkih starosjedilaca namjerno izrađivale predmete dizajnirane za stvaranje nasumičnih ishoda i koristile te ishode u strukturiranim igrama tisućama godina ranije nego što se dosad mislilo", rekao je.

To sugerira da su drevni američki starosjedioci imali "temeljno radno znanje o slučajnosti, nasumičnosti i vjerojatnosti" te su posljedično "bili među prvima u čovječanstvu koji su počeli shvaćati i praktično primjenjivati te koncepte".

Kockice su već bile u muzejima, ali neprepoznate

"Ovi nalazi ne znače da su lovci-sakupljači iz ledenog doba razvili formalnu teoriju vjerojatnosti", pojašnjava Madden, doktorand arheologije na Sveučilištu Colorado State.

"Ali oni su svjesno stvarali, promatrali i oslanjali se na nasumične ishode na ponovljiv način, prema određenim pravilima, koristeći se pritom probabilističkim zakonitostima, poput zakona velikih brojeva. To je važno za naše razumijevanje globalne povijesti vjerojatnosnog razmišljanja", dodao je.

Najraniji primjerci kockica identificirani u studiji potječu s arheoloških nalazišta iz kasnog pleistocena u Wyomingu, Coloradu i Novom Meksiku. Stari su i do 12.800 godina, a riječ je o dvostranim kockicama izrađenim od drva ili kosti, koje su se bacale u skupinama na površinu za igru.

Maddenovo istraživanje temelji se na ponovnom pregledu artefakata iz muzejskih zbirki koji su često bili označeni kao "figure za igru" ili su bili potpuno zanemareni. On tvrdi da su ti pogrešno klasificirani ili ignorirani predmeti zapravo kockice.

"Ne radi se o kockanju kakvo poznajemo danas"

Kaže da je godinama metodički pretraživao internetske baze podataka i knjižnice u potrazi za primjercima.

"Bilo je to poput lova na blago, neprestano sam tražio primjere i bilježio ih", rekao je.

"Konačno, nakon otprilike tri godine, prikupio sam skup podataka koji čini temelj ovog rada i pratio sam tu praksu unatrag sve do kasnog pleistocena.

Dakle, prije otprilike 12.000 godina, što je više od 6000 godina starije od najranijih poznatih kockica iz Staroga svijeta", rekao je. 

Studija navodi da su igre na sreću i kockanje omogućavale različitim, nepovezanim skupinama da "ostvare interakciju, razmjenjuju dobra, informacije i partnere te stvaraju nove društvene veze". Madden pritom pojašnjava da se ne radi o kockanju kakvo poznajemo danas.

"Igralo se pošteno"

"Ono što mi danas smatramo kockanjem jest igranje u kasinu, gdje se kladite protiv kuće. I kao što svi znamo, kad god igrate protiv kuće, izgledi su uvijek blago na njezinoj strani", kazao je.

"Ove igre su bile jedan na jedan; nema kuće. Igram ja protiv tebe. To je poštena igra, svatko ima jednaku priliku, jednake uvjete, a koristila se kao oblik razmjene, posebno između skupina ljudi koje nisu često dolazile u kontakt", objasnio je. 

Rad pod naslovom "Vjerojatnost u pleistocenu" objavljen je u časopisu American Antiquity.