Pod utjecajem pandemije sve više obitelji u BiH odlazi na selo

U velikim gradovima postaje sve teže živjeti. Pandemija je dala krila rastu cijena nekretnina, ali i stanarina te je održavanje troškova postalo sve teže. Mnogi se žele riješiti velike nekretnine i pronaći sebi nešto manje i jeftinije.

U zemljama članicama Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj odnos cijena i prihoda dramatično je porastao. Izvješća navode kako bi upravo stambeni dugovi mogli biti temelj novih kriza.

Pandemija ostavila traga

Kakva je situacija u BiH, provjerili smo s Edinom Batlakom, ekonomistom i vodećim čovjekom Agencije za nekretnine Agency Plus, koji nam govori kako je tržište nekretnina, kada je BiH u pitanju, živnulo u svibnju ove godine. Međutim, jasno je kako je pandemija učinila svoje, a ono što itekako diktira situaciju cijena je na svjetskom tržištu.

''Imamo poremećaje na svjetskom tržištu koji se prelijevaju i na nas, promjena cijene građevnih materijala, prvenstveno metala, i veliki skokovi doveli su do toga da se podižu cijene. Nedavno sam govorio da tu postoje određena opravdanja, ali, po mom mišljenju, ni u kojem slučaju tolika koliki su ti zahtjevi za povećanjem'', kaže Batlak za Vecernji ba.

''Može se primijetiti na neizravan način da ljudi počinju živjeti normalno s pandemijom, odnosno da ona postaje sastavni dio života i neće biti zatvaranja kakvih je bilo, a osobno vjerujem u to s obzirom i na proces imunizacije. Ali pandemija ima utjecaj i dalje jer mnogi neće ući u kredite zbog straha i nesigurnosti'', kaže Batlak.

Spominje i još jedan aspekt koji je u zemlji poput BiH itekako bitan, a druge zemlje s tim uglavnom nemaju problema pa će se lakše i pokrenuti kada dođe kraj pandemiji.

''Politička situacija u BiH ne ide nimalo na ruku razvoju tržišta nekretninama. Ono je velika kočnica i kada bi se to otkočilo, bila bi puno bolja situacija, bolje bi bilo investitorima, a i samim kupcima'', naglašava Batlak.

Međutim, nije sve tako crno. U pandemiji, primjerice, nije opadalo zanimanje za zemljištem, prvenstveno onim građevinskim, a Batlak ističe jedan zanimljiv fenomen, a to su odlasci na selo, gdje cijene pomalo rastu, a osnovni razlog tome je sloboda.

''Vidite i sami, ljudi su frustrirani zatvaranjem, a u jeku onih prvih pandemijskih mjera i lockdowna osjećali su se klaustrofobično pa su mnogi donosili odluku napraviti nešto u prirodi kako bi izbjegli nove valove pandemije i stroge mjere neizlaska, policijskog sata... Tako da je cijena zemljišta porasla u samoj pandemiji'', priča Batlak.

Upravo je to ono što je pozitivno i zanimljivo u ovoj priči u proteklih godinu i pol dana. Ljudi svoje kuće i stanove u središtima gradova sve više zamjenjuju za seoske objekte, bilo da se radi o vikendicama, starim kućama ili pak novoizgrađenima te je dosta primjera o svemu tome.

Oni s kojima razgovaramo kao razlog odlaska na selo navode bijeg od stresa i užurbanih aktivnosti te svakodnevnih tema koje ne vode naprijed, a na selu, uz mir, imaju mogućnost proizvodnje hrane i zdraviji način život.

Drukčiji način života

Na ruku ide činjenica i da su se sela urbanizirala i da su praktički u svakom dostupni struja, internet, voda..., tako da je posao na daljinu dostupan svugdje.

Nedavno je objavljena priča o digitalcima koji su se preporodili na selu, a kao jedan od aktera spominje se Božidar Novak, razvojni inženjer koji je grad odlučio zamijeniti seoskim imanjem i nije požalio.

U ispovijesti Božidar nije naveo u kojem selu danas živi, ali je kazao kako je zbog balansa posla, privatnog života i sindroma “burnout” (sindrom izgaranja na poslu) imao potrebu za promjenom sredine.

''Budim se 10 minuta prije zore, onda zakuham čaj, odradim trening, pojedem doručak i počnemo raditi – ja u IT-ju, a žena s umjetničkom keramikom. Radim od 8 do 12 sati, stanka za ručak, odmor i počinjem opet raditi oko 15 pa do 18 sati. Jutro je za klijente u RH, poslijepodne za klijente u SAD-u – pravilo, ali bez strogih zakona. Nakon 18 sati sam u vrtu, u šumi sa psom ili sviram ukulele i to me svaku večer spasi. Večera oko 21 ili 22 pa u krevet'', kazao je o svom novom životu.

I dok tržište nekretnina čeka rasplet ove situacije, sela su, kako stvari stoje, imun(ij)a na krizu i privlače sve više stanovnika.