Žene i obitelji u HNŽ-u vrijede najmanje

Iako se gromoglasno najavljivao Zakon o zaštiti obitelji s djecom u Hercegovačko-neretvanskoj županiji, prava porodilja su ugroženija nego što su bila, rekla je u razgovoru za Bljesak.info Mirijana Penava iz nevladine organizacije "Forma F", koja se između ostalog sudjelovala u kampanji (Ne)diskriminaciji porodilja.

Trudnice su ogorčene i nezadovoljne, a kažu da novac koji dobiju, ne može pokriti ni troškove pelena.

Porodiljna naknada nije dovoljna ni za pelene

''Prije nego što sam rodila, otišla sam u Centar za socijalni rad kako bi se informirala što mi od dokumentacije treba za otvaranje porodiljinog dopusta. Pošto ni ja ni poslodavac nismo imali iskustva s tim to se pretvorilo u gotovo stalno vađenje nekih papira. Nakon što sam rodila i dalje sam određene potvrde morala dostavljati u Centar. Na Internetu sam pročitala i da imam pravo na jednokratnu pomoć za opremu novorođenčeta, no nisam ni to dobila jer mi je 'teta u Socijalnom' rekla da to ne mogu dobiti jer mi muž radi. Dobila sam samo 40 posto plaće tijekom porodiljinog dopusta, a s obzirom da primam minimalnu plaću to je oko 190 KM'', rekla je za Bljesak.info ogorčena majka, koja  kaže da je s obzirom na bebine potrebe taj novac dovoljan samo za pelene.

Pročitajte još

HNŽ: Tko ima pravo na novčanu potporu za djecu i porodilje?

''Koliko su najavljivali novi zakon, čovjek bi rekao da će mi dijete imati doplatak bar dok ne pođe u školu. Međutim izgleda u ovoj županiji trebaš prositi da bi nešto dobio. Sve ovo demotivira roditelje da imaju više djece, jer što vi možete sa 190 KM, kupiti pelene, a gdje su ostale potrepštine koje malo dijete treba'', zapitala je majka.

Forma F je radila na ujednačavanju prava svih porodilja, dok su ovim zakonom, kaže Penava, nezaposlene porodilje i one koje rade u privatnom sektoru diskriminirane.

Jednokratna pomoć za najsiromašnije

''Svaki zakon, kada se donosi mora ići u pravcu poboljšanja trenutnih prava, s tim da se računa da se postojeća prava ne umanje, a u ovom slučaju neka su prava čak i ukinuta. Primjerice, jednokratna pomoć. Dok su prije sve žene dobivale 400 KM, sada samo one koje ispunjavaju uvjete dobivaju tu pomoć. A da bi ispunili uvjete, morate imati mizerna primanja i ne smijete imati automobil koji je danas potreba. Prava zaposlenih porodilja su također neujednačena. Forma F i ja osobno smo se trudili da radimo na ujednačavanju svih porodilja u svim županijama u Federaciji i da to ne ovisi od bogatstva Županje. No, to je zapelo negdje u ladicama, čini mi se'', kazala je Penava.

Marin Bago iz Udruge Futura koja se bavi poboljšanjem kvalitete života napominje kako žene uposlene u institucijama dobivaju iz proracuna 100 posto plaće, a zaposlene u privatnom 40 posto od plaće.

Žene u HNŽ-u najmanje vrijede

''U zakonu nije sve jasno definirano, nejasno je znaju li to poslodavci jer ne moze to bit njihova obveza i nejasno je kad im Vlada refundira te troškove. Pored toga poslodavac mora uposliti drugog radnika, što je opterećenje. Uglavnom, odlukom Vlade je uspostavljena diskriminacija žene po radnom mjestu. One zaposlene u javnom sektoru primaju sto posto plaće, koju dobivaju iz proračuna, dok one zaposlene u privatnom primaju samo 40 posto od plaće. S tim što je taj Zakon o zaštiti obitelji s djecom predvidio devet minimalnih prava, a samo jedno od njih su porodiljne naknade, koji ima diskriminatorne odredbe. To pitanje je bilo bolje  regulirano kad zakona nije nikako bilo'', rekao je Bago.

''Udruge koje su bile uključene u izradu i donošenje Zakona htjele su postupno donijeti taj zakon, a u njemu su bili i topli obroci u školama, oprema za bebu... Porodiljno je samo jedna od stavki. Uglavnom naše žene vrijede najmanje u BiH, a samim tim i naše obitelji'', zaključio je Bago dodajući da, nažalost, ni same žene nisu zianteresirane za ovo pitanje, jer kada je bilo u tijeku donošenje zakona nisu se zanimale niti pobunile na buduću diskriminaciju.

Sram da ih bude!

Pravo porodilja svelo se na dobru volju poslodavca, prokomentirala je majka, zaposlena u privatnom sektoru.

''Od Centra za socijalni rad sam dobila jednokratnu pomoć u iznosu 400 KM, a od svog poslodavca sam godinu dana dobivala 60 posto od plaće. Ovo drugo je bila isključivo dobra volja mog poslodavca. Znači, niti u kojem trenutku mene kao majku na porodiljnom dopustu nije stajao zakon, a mislim da ne trebam ni isticati koliki je broj poslodavaca koji će u slučaju porodiljnog biti 'dobre volje'. Sramotna politika Grada, odnosno HNŽ-a, prema majkama i obiteljima. Sram da ih bude!'', prokomentirala je ova majka.

Inače, i istitucija Ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine bila je također uključena u kampanju (Ne ) diskriminaciji porodilja u Federaciji Bosne i Hercegovine i sudjelovala na brojnim sastancima koje su organizirale nevladine organizacije vezano za izradu nacrta Zakona o zaštiti obitelji sa djecom.

Automobil nije luksuz

''Iz institucije Ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine skrenuta je pažnja da će postojati poteškoće u realizaciji zakona zbog donošenja posebnih odluka Vlade Hercegovačko neretvanske županije. Dodatak na djecu koji se ne može ostvariti za dijete kojem je jedan od članova zajedničkog kućanstva vlasnik ili posjednik motornog vozila u vrijednosti većoj od 10.000 KM (osim ako su u pitanju osobe s invaliditetom), iz institucije Ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine je u više navrata prilikom izrade nacrta zakona konstatirano da u današnje vrijeme automobil nije luksuz nego potreba'', rekla je za Bljesak.info Nives Jukić, predsjedavajuća ombudsmanka Bosne i Hercegovine.

Vezano za prava na naknade ženi-majci u radnom odnosu kod korisnika proračuna HNŽ za vrijeme porodiljnog odsusutva koja se isplaćuje iz proračuna HNŽ, iz Institucije Ombudsmana smatraju da je to pravo koje proizilazi iz radnog odnosa i ne bi trebalo biti vezano za prilive sredstava u proračun.

''Pored toga što postoje kantonalne inspekcije, iz institucije Ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine često je naglašeno da je  nužno uspostaviti monitoring nad svim postupcima nadležnih organa, pa i u slučajevima kada se pojave predstavke građana, da im se na bilo koji način krše zajamčena prava. Na navedeni način bi se na brži i efikasniji način utvrdile slabosti zakona i pristupilo njihovim izmjenama'', poručila je Jukić

Kaže da je Institucija Ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine duži vremenski period bila uključena u problematiku zbog zakonski neuređene oblasti zaštite obitelji sa djecom na području Hercegovačko neretvanske županije.

''Ombudsmani za ljudska prava Bosne i Hercegovine su u Specijalnom izvješću o stanju zaštite majki i materinstva na području Federacije Bosne i Hercegovine iz 2014. godine sa izuzetnom zabrinutošću konstatirali da HNŽ, propuštanjem da uredi oblast zaštite obitelji sa djecom, krši ljudska prava majki porodilja i prava djece (ta prava su utvrđena Općom deklaracijom o ljudskim pravima, Konvencijom o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena, Konvencijom o pravima djeteta, Međunarodnim sporazumom o ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima i Europskom socijalnom poveljom, Ustavom Bosne i Hercegovine, Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine i Ustavom Hercegovačko-neretvanske županije). Ombudsmani za ljudska prava Bosne i Hercegovine su pozvali Vladu i Skupštinu HNŽ-a  da, bez odlaganja, pristupe uređivanju ove oblasti.Jednokratna pomoć nije se mogla smatrati naknadom za vrijeme trajanja porodiljnog/roditeljskog odsustva za zaposlene majke, niti se mogla smatrati podrškom ili socijalnom pomoći, koja je adekvatna za neometan oporavak majke i razvoj djeteta u odnosu na njihove stvarne potrebe'', rekla je Jukić, dodajući da će Institucija Ombudsmana za ljudska prava Bosne i Hercegovine i u budućem periodu sudjelovati i zagovarati unapređenje prava obitelji sa djecom na području Heregovačko neretvanske županije.  

Vlada vidi snažan iskorak

Valja podosjetiti da je prilikom obilježavanja Dana roze vrpce u Mostaru, ministar zdravstva Goran Opsenica istaknuo je kako je Vlada u protekle tri godine, unatoč složenim uvjetima u kojima je djelovala, i u ovom području učinila snažan iskorak.

''Od brojnih rezultata Vlade izdvojit ću dva projekta koja je predložilo i izradilo Ministarstvo zdravstva, rada i socijalne skrbi a koji, nedvojbeno, imaju povijesno najveći humanitarno-socijalni karakter. Prvi je  Zakon o zaštiti obitelji s djecom, kojim smo željeli osnažiti stup našeg društva – obitelj. On za sada pripada sferi socijalne skrbi, makar ima i određeni demografski značaj, no njegov pravi demografski učinak, povećanjem broja i obujma prava, treba biti prioritetni zadatak nove županijske Vlade'', rekao je tada ministar.

Istog je mišljenja i premijer Vlade HNŽ-a Nevenko Herceg, koji je ranije u razgovoru za Bljesak.info rekao kako je tek ova Vlada uspjela donijeti Zakon o zaštiti obitelji i što je još važnije za njegovu primjenu osigurati godišnje oko 5,5 milijuna KM.