Mostarci po bebe odlaze u Ukrajinu

Surogat majčinstvo je zabranjeno u Bosni i Hercegovini. Iako je pojam “zamjenske majke” vrlo popularan na zapadu, u BiH se o surogat majčinstvu malo govori, a još manje zna.

Iako je surogat majčinstvo u našem društvu još uvijek tabu tema, ne znači da ne postoji zanimanje. Kako se neslužbeno doznaje, trenutačno su samo iz Mostara dva para otišla u Ukrajinu kako bi se u toj zemlji uz pomoć surogat majke ostvarili kao roditelji. Informaciju o ovoj temi Vecernji.ba potražio je u IVF Centru u Mostaru.

“Upita imamo jako puno, međutim, o konkretnim slučajevima je li netko od naših pacijenata otišao u Ukrajinu, ne možemo govoriti. Mi ne savjetujemo ljude da idu ni u Ukrajinu ni u bilo koju drugu zemlju, saslušamo ih, shvatimo što žele, ali ih ne upućujemo ni na kakvu agenciju jer nemamo iskustva ni s jednom klinikom. Međutim, imamo dobru suradnju s profesorom Šimunićem iz Zagreba i on parove upućuje u Ukrajinu, tako da mi premostimo taj put u smislu da se savjetuju s dr. Šimunićem pa nek ih on dalje uputi. Izbjegavam izravno slanje jer ne poznajem u Ukrajini nikoga i bojim se poslati nekoga pa da tamo nešto pođe naopako i onda ja budem kriva. I parovima je lakše za ovu mogućnost raspitati se i razgovarati o ovom problemu u nekom većem gradu”, kazala  je embriolog Emica Ćorić.

U FBiH surogat majčinstvo trenutačno nije regulirano zakonima iz oblasti zdravstva te samim tim ne postoje pravne pretpostavke za obavljanje ove metode na području FBiH, potvrđeno je za Radiosarajevo.ba iz Federalnog ministarstva za zdravstvo, a istu situaciju imamo i u RS-u. Surogatstvo nije dopušteno u BiH, ali žene iz naše zemlje nude tu uslugu na jednoj od najvećih svjetskih internetskih stranica za pronalazak surogat-majki. Među njima su Hana iz Zvornika, Marjana i Dana iz Banje Luke, Enesa iz Cazina, te JAS iz Bihaća, doznaje Radiosarajevo.ba. Jako puno parova u Mostaru i Hercegovini zainteresirano je za umjetnu oplodnju. Međutim. tu postoji ogromna razlika između potrebe i realizacije.

“Budući da država, federacija i županija još uvijek ništa ne plaćaju, postoje ljudi koji imaju potrebu, odnosno nalazi nalažu, umjetnu oplodnju, ali isto ne mogu to realizirati jer nemaju novac. Mi imamo sigurno više od 300 parova koji su na čekanju za umjetnu oplodnju, a vjerujem da je ogroman broj onih koji nisu nikako došli na pregled jer znaju da nemaju financijske mogućnosti platiti postupak”, kazala je Ćorić.

Surogat-majčinstvo zakonom je za sada odobreno u Rusiji, većini država SAD-a, Južnoafričkoj Republici, Ukrajini, Gruziji i Cipru. U nekomercijalne svrhe legalizirano je i u Australiji, Velikoj Britaniji, Danskoj, Izraelu, Španjolskoj, Kanadi te Nizozemskoj. Cijene se razlikuju od zemlje do zemlje, ali je okvirna cijena, koja uključuje troškove medicinskih tretmana i život majke, oko 20 do 50 tisuća američkih dolara. U zemljama u kojima je regulirano da majka ne može biti plaćena, ipak joj se plaćaju troškovi zdravstvenih pregleda i poroda do 50 tisuća dolara. Ženska osoba koja se odluči biti surogat-majka će u prosjeku za sebe i “svoj posao” zaraditi oko 10 tisuća dolara.

U posljednjih nekoliko godina u našoj zemlji zabilježen je ogroman pad nataliteta i ukupno niska stopa fertiliteta. Prema podacima stručnjaka iz oblasti zdravstva, na razini Europske unije do 15 posto svih parova (bračnih i izvanbračnih) imaju problem s dobivanjem potomstva prirodnim putem. U BiH se zbog posljedica rata ta brojka penje i do 20 posto.

“Broj parova koji imaju problem s neplodnošću u Mostaru u stalnom je porastu. Ono što je zanimljivo da posljednje dvije godine značajan porast bilježi se po pitanju muške neplodnosti. Iz godine u godinu raste broj mušaraca koji imaju problem s neplodnošću, dok je to ranije bio slučaj kod žena”, kazala je Ćorić.