Prema studiji koja je ispitivala monogamne načine života različitih vrsta, ljudi su pomalo poput surikata ili merkata te dabrova kad je riječ o parovima.
U našem ljubavnom životu, više nalikujemo tim društvenim, bliskim mungosima nego našim primatskim rođacima, sugerira “ljestvica” monogamije koju su sastavili znanstvenici. Sa 66 posto monogamnosti, ljudi postižu iznenađujuće visoke rezultate, daleko iznad čimpanzi i gorila, objavio je BBC, prenosi HIna
Ljudi imaju stopu monogamije od 66% ispred surikata (60%), ali iza dabrova (73%). Međutim, nipošto nismo najmonogamniji. Prvo mjesto pripada kalifornijskom mišu – glodavcima koji stvaraju nerazdvojne, doživotne veze.
“Velika većina ostalih sisavaca pristupa parenju mnogo promiskuitetnije,” rekao je dr. Mark Dyble sa Sveučilišta Cambridge.
U životinjskom svijetu, uparivanje ima svoje prednosti, što možda objašnjava zašto se neovisno razvilo u više vrsta, uključujući i nas. Stručnjaci su predložili razne prednosti takozvane društvene monogamije, gdje se partneri susreću barem jednu sezonu parenja kako bi se brinuli o mladuncima i otjerali suparnike.
Naši evolucijski rođaci nalaze se na dnu tablice – planinske gorile imaju ocjenu od 6%, dok čimpanze imaju samo 4% (uz dupina). Na posljednjem mjestu su škotske Soay ovce, gdje se ženke pare s više mužjaka, s 0,6% .
“Većina ovih vrsta živi u društvenim skupinama nalik kolonijama ili možda u samotnim parovima koji zajedno kreću. Ljudi su vrlo različiti od toga. Živimo u onome što nazivamo skupinama s više muškaraca i žena, unutar kojih imamo te monogamne, odnosno povezane jedinice.”
Dr. Kit Opie sa Sveučilišta u Bristolu, koji nije povezan sa studijom, rekao je da je ovo još jedan dio slagalice o tome kako je nastala ljudska monogamija. “Naše društvo je puno bliže čimpanzama i bonobima – samo se dogodilo da smo krenuli drugačijim putem kad je u pitanju parenje.”
