Kralj novozelandskih Maora želi kitovima dati – temeljna ljudska prava

Kralj Tuheitia Paki rekao je da bi veličanstveni morski sisavci trebali imati temeljna ljudska prava kao što je pravo na zdrav okoliš kako bi se omogućila obnova njihove populacije.

''Zvuk pjesme naših predaka je oslabio, a stanište je ugroženo. Zato moramo odmah djelovati'', rekao je Tuheitia u rijetkom javnom istupu.

Novi Zeland je 2017. godine donio zakon kojim je dao pravnu osobnost planini Taranaki i rijeci Whanganui koje su važne Maorima, domorodačkom stanovništvu koje čini oko 17 posto populacije Novog Zelanda, odnosno ima ih oko 900.000, piše Hina.

Tuheitia smatra da bi davanje istog statusa kitovima djelovalo kao ''plašt zaštite''.

Oglasio se zajedno s visokim poglavicom susjednih Cookovih otoka, Travelom Touom Arikijem.

Zagovaraju da se domorodačko znanje kombinira sa znanošću kako bi se osigurao ''više holistički pristup'' očuvanju kitova.

''Kitovi igraju vitalnu ulogu za zdravlje našeg cijelog oceanskog ekosustava'', rekao je Travel Tou Ariki. ''Moramo hitno djelovati kako bismo zaštitili ova veličanstvena stvorenja prije nego što bude prekasno'', dodao je.

Plavi kit je najveći sisavac koji je ikad živio na Zemlji, a mogu narasti do 30,5 metara i težiti do 200 tona.

No veličina im ne pruža zaštitu. Šest od 13 velikih vrsta kitova je ugroženo ili ranjivo, prema WWF-u, svjetskoj organizaciji za zaštitu prirode.

Još ranije je pisano kako je plavi kit ugrožen zbog sve većeg broja brodova u jednom od njegovih glavnih hranilišta u čileanskoj Patagoniji, otkrilo je istraživanje objavljeno 2021. godine.

Kako je objavio znanstveni časopis Nature, kitovi se svaki dan moraju boriti s čak 1000 plovila koja ulaze u njihovo prirodno stanište na južnom dijelu Tihog oceana.

Znanstvenici koji su istraživali obrasce hranjenja najvećih kitova u svijetu otkrili su da čak 83 posto brodova koji plove spomenutim kritičnim područjem sjeverne Patagonije pripada industriji uzgoja lososa.

Iako se plavi kit, koji može težiti i do 150 tona te doseći dužinu od čak 30 metara, masovno vraća u antarktičke vode, i dalje je ugrožen, a u prošlom stoljeću zbog masovnog industrijskog kitolova bio je na rubu izumiranja.