Mostar: Hoće li se u idućoj godini djeca moći upisivati u gradske vrtiće?

Dok je broj ispisane djece veći, dječji vrtići i roditelji samo se mogu nadati da će nadležne institucije povećati broj mališana koji mogu pohađati skupine predškolskih ustanova, pa tako i omogućiti upise novih predškolaca s liste čekanja.

''Iako je u više navrata naš osnivač (op.a Grad Mostar) tražio od kriznih stožera da se broj djece u skupinama poveća, na žalost nemamo takvih naznaka'', rekla je za Bljesak.info Danijela Kegelj, direktorica Dječjih vrtića Mostar.

Dženana Šegetalo, direktorica JU Dječji vrtići Ciciban kaže da u njihovoj ustanovi posljednja tri tjedna nije bilo zaraženog osoblja i djece predškolskog uzrasta, te se s obzirom na stabilizirano stanje nadaju se da će početkom iduće godine biti dozvoljeno 18 ili čak 20 djece po skupinama.

''U septembru je veći broj djece ispisan, s tim da smo se obraćali i osnivaču i zavodu za javno zdravstvo i kriznom stožeru vezano za broj djece'', kazala je Šegetalo koja se nada da će dobiti povoljne informacije u korist javne ustanove i roditelja.

131 dijete ispisano

Iz JU Dječji vrtići Ciciban od početka pedagoške godine ispisano je 80 djece, dok je iz JU Dječji vrtići Mostar ispisano 51 dijete, a dosta roditelja po riječima ravnateljica koristi mehanizam “čuvanja mjesta”, što znači plaćaju pola cijene boravka, ali ne ispisuju djecu.

Odgovarajući na pitanje hoće li se djeca ponovno moći upisivati u vrtiće, Kegelj je rekla da to ovisi od dopuštenog broja. Do sada se, kaže u Dječje vrtiće Mostar,  zbog postojećih mjera moglo upisati ukupno 5 djece s popisa čekanja, iako ih je puno više treba vrtić.

Inače, osnivač Grad Mostar je ranije nadležnim institucijama slao zahtjeve za pomoć rješavanja situacije u vrtićima, no povratnih informacija nisu dobili.

''U više navrata pisali smo županijskom Kriznom stožeru Ministarstva zdravstva, koji su nas uputili na Federalni stožer govoreći kako oni ne mogu tumačiti i mijenjati mjere. Pisali smo i Federalnom stožeru krajem studenog a oni nam do dan danas nisu poslali nikakav odgovor'', rekao je za Bljesak.info Božo Ćorić načelnik odjela društvenih djelatnosti Grada Mostara, dodajući kako vrtići ostaju na ''statusu quo''.

353 tisuće KM više od planiranog

U međuvremenu Grad kao osnivač pomogao je vrtićima u osiguravanju sredstava za plaće zaposlenika.

''Za dvije javne ustanove dali smo 353 tisuće KM više nego što je planirano u proračunu kako bi pokrili plaće zaposlenika. S obzirom na velik broj bolovanja i izolacija, vrtići su morali uzimati i ugovore o djelu'', kazao je Ćorić dodajući kako je ua vrtićke ustanove bilo planirano milijun i 800 tisuća KM.

Rad u vrtićima je bilo jako teško organizirati slažu se Šegetalo i Kegelj ističući da su tete morale raditi po cijeli dan u nekim situacijama.

''Morali smo se organizirati da su nam odgajatelji jedno vrijeme radili po cijeli dan, uspjeli smo napraviti vid distance, mjere se i dalje provode što se tiče preporuka i nadamo se s obzirom na situaciju koja je za sada povoljna. Bili su periodi kada je na poslu bio veći broj ljudi odsutan, tada smo tražili zamjene koje su se morale testirati, a u međuvremenu su čak i stručni suradnici morali pružati pomoć u zamjeni do rezultata testova. Tako da imali smo period kada je bilo teže organizirati rad, ali smo uspjeli sada je zaista zadovoljavajuća situacija, tako da nadamo se da će nam u novoj godini doći pozitivne informacije da će se broj djece povećati na 18 do 20 djece u grupama'', kaže Šegetalo, pojašnjavajući da su u JU Ciciban tri odgajatelja preboljela koronu te dvije osobe koje su tehničko osoblje.

Odgajatelji rade cijeli dan

U Ustanovi Dječji vrtići Mostar, do sada je od 65 uposlenih 37 osoba preboljelo koronu.

''Jako je teško organizirati rad. Osim toga svaki simptom partnerice iz skupine, obitelji i sl. značio je izostanak s posla do završenog testa tako da smo prečesto radili duple smjene, prekovremeno… Mi koji radimo organizaciju posla više i nemamo slobodnog vremena jer kada vam netko u 23 sata javi da je dobio temperaturu vi morate organizirati zamjenu za ujutro jer u 6  i 30 netko mora dočekati djecu a skupine se ne spajaju. Ali eto to je vrtić…'', kazala je Kegelj, zaključujući da je ova situacija pokazala da o predškolstvu malo tko u društvu brine.

''U materijalnom smislu mi imamo potporu od osnivača, ali razine kojima svakog tjedna šaljemo brojčane pokazatelje mogle su na osnovu toga zaključiti da se smije povećati broj djece u skupini, da se može dati slobode u organizaciji rada. Mi imao veliku sreću da nam je stalno na raspolaganju dr. Kristina Bevanda iz Doma zdravlja pa se s njom možemo posavjetovati, ali u većini situacija prepušteni smo sami sebi. Lako je donositi naredbe, ali nitko ne želi preuzeti odgovornosti'', kaže Kegelj.

Teško vrijeme

Našoj djeci i obiteljima, dodaje, ovo je po mnogo čemu izuzetno teško vrijeme.

''Zadaća cijelog društva treba biti da se djeci ublaže posljedice ovakvog odrastanja jer ćemo ih svi osjetiti na vlastitoj koži kada jednog dana ta djeca budi oni čije usluge nama trebaju'', poručila je Kegelj.

Šegetalo poručuje da se nada, da će uz podršku osnivača Zavod za javno zdravstvo imati razuijevanja i dopustiti da se po skupinama upisuje veći broj djece od iduće godine.