Broj novorođenih u tri godine pao za osam posto

Odlazak ljudi iz Bosne i Hercegovine ključni je i najveći problem današnje Bosne i Hercegovine, a on je izravno povezan s poraznim podacima o broju novorođenčadi u posljednjim godinama.

Analitičar Adnan Fehratbegović godinama se bavi demografijom, a istraživanje koje je objavio na svojoj Facebook stranici najbolje govori o demografskom slomu u našoj zemlji, koji je prema njegovom mišljenju najveći problem u povjesti Bosne i Hercegovine, piše Klix.ba. 

"Demografski slom naše zemlje je nešto na što upozoravam već godinama. U samo tri godine dogodile su se strašne stvari - broj novorođenih, koji je ustvari pokazatelj broja mladih ljudi koji su ostali u zemlji, je dodatno pao. U FBiH je za tri godine došlo do pada od 10 posto, RS-u 5 posto, a na razini BiH 8 posto. Rezultat je to više od 110.000 iseljenih u 2018. i 2019. godini. Godine koje dolaze će dovesti do još težeg stanja. Da bi se dočarala težina situacije najbolje je napraviti usporedbu - FBiH je u prvih šest mjeseci imala beba kao Crna Gora na godišnjoj razini, a Crna Gora ima samo 620.000 stanovnika", napisao je Fehratbegović.

Fehratbegovićeva analiza rađena je na osnovu službenih statistika entitetskih zavoda, a on sve dovodi u izravnu korelaciju s enormnim brojevima odlazaka naših ljudi u zemlje Zapadne Europe.

"Radio sam prije tri ili četiri godine projekcije do 2033. godine i one su predviđale pad broja novorođenih na 23 ili 24 tisuće godišnje. Ako to usporedimo s Crnom Gorom, to je tri puta više, ali to je zemlja sa 620 tisuća stanovnika. Ono što se događa u posljednje dvije godine je još gore nego što sam predvidio, a ovim trendom FBiH će na kraju godine imati 15.000 djece, što je dvostruko od broja koji ima Crna Gora", kazao je Fehratbegović.

S njim surađuje i ekonomski analitičar Faruk Hadžić koji za Klix kaže kako bi svakodnevni fokus političara trebao biti na pitanjima iseljavanja stanovništva i negativnom prirodnom priraštaju.

"Posebno je porazna činjenica kako se u FBiH rađa sve manje djece i da trebamo gledati na dugoročne posljedice, a prije svega ekonomske zbog potpunog relativiziranja ovog problema. Danas u BiH imamo oko 466.000 učenika i studenata, a 694.000 umirovljenika. Postavlja se pitanje što u budućnosti možemo očekivati zbog stalnog iseljavanja stanovništva. Tko će biti nositelj budućeg razvoja države, gdje će raditi profesori i nastavnici, tko će uplaćivati za zdravstvo i mirovine, kako ćemo osigurati umirovljenicima zarađene mirovine, tko će vraćati dugove i kredite koji se sada podižu? Želim vjerovati kako će se kroz veći angažman struke i medija na kraju animirati politika u cjelini kako bismo, dok još imamo vremena, krenuli u rješavanje ovih problema", zaključio je Hadžić.