10 razloga zašto su današnja djeca anksioznija nego ikada

Iako su neki čimbenici izvan naše kontrole, postoje stvari koje možemo učiniti kako bismo riješili rastuću krizu mentalnog zdravlja među mladima, prenosi Psychology Today. 

U svojoj knjizi, 13 stvari koje mentalno jaki roditelji ne rade, objašnjavam kako djeci možemo dati vještine i alate koji su im potrebni da napreduju. Ali prije nego roditelji to učinei, važno je razumjeti temeljne razloge zašto su djeca anksioznija nego ikad.

1. Pod pritiskom su da budu uspješni u svemu

Današnje obrazovno okruženje često stavlja snažan naglasak na akademskom uspjehu i sportskim postignućima. Djecu se tjera da budu isticani, ponekad od vrlo rane dobi, stvarajući natjecateljsku atmosferu koja može dovesti do stresa i tjeskobe.

Pritisak za dobrom izvedbom može zasjeniti radost učenja i potaknuti okruženje u kojem se strahuje od grešaka, umjesto da se na njih gleda kao na priliku za rast.

2. Odrasli su pod stresom i djeca to primjećuju

Američki glavni kirurg nedavno je podijelio izvješće o krizi mentalnog zdravlja među roditeljima. Četrdeset osam posto roditelja kaže da su većinu dana pod stresom i da im nedostaju vještine suočavanja ili društvena podrška.

Roditelji pod stresom mogu biti manje nježni i manje osjetljivi na svoju djecu, što može dovesti do povećanog rizika od problema u ponašanju, nižeg samopoštovanja i društvene izolacije djece.

3. Vrijeme provedeno ispred ekrana smanjuje vrijeme koje mogu provesti zajedno

S porastom tehnologije djeca provode više vremena pred ekranima, što može negativno utjecati na obrasce spavanja i smanjiti mogućnosti za interakciju licem u lice. Te su interakcije ključne za razvoj emocionalne inteligencije i otpornosti.

Društveni mediji posebno prikazuju idealizirane stilove života koji dovode do društvenih usporedbi. Pritisak da se održi savršena online osoba dodaje slojeve stresa s kojima se prethodne generacije nisu suočavale.

4. Njihovi rasporedi su pretrpani

Mnoga djeca danas imaju rasporede prepune izvannastavnih aktivnosti, ostavljajući malo vremena za opuštanje i nestrukturiranu igru. Iako te aktivnosti mogu biti obogaćujuće, pretjerano planiran način života može dovesti do sagorijevanja i tjeskobe, sprječavajući djecu da imaju predahe koji su im potrebni za mentalni i emocionalni oporavak.

5. Previše radimo za njih

Djeci su potrebne prilike za istraživanje bez puno nadzora. Baš kao što se vi možete osjećati tjeskobno kada vam šef stoji iza ramena i gleda vas kako tipkate, djeca se osjećaju tjeskobno kada neprestano nadgledamo, interveniramo i pratimo svaki njihov potez. Za djecu je važno da se osjećaju sposobno i neovisno.

Pročitajte još

Kako se nositi s anksioznošću pred polazak u školu?

6. Stalno su izloženi medijima

Pristup globalnim vijestima znači da su djeca svjesna svjetskih problema poput klimatskih promjena, političkih nemira i ekonomske nestabilnosti. Ova povećana svijest može pridonijeti osjećaju bespomoćnosti i tjeskobe za budućnost, dok se bore s problemima koji im se čine prevelikima da bi na njih mogli utjecati.

7. Šaljete im poruku da su krhki

Od stalnog provjeravanja gdje su, do čišćenja za njima, djeca dobivaju poruku da su krhka. Mnogima od njih rečeno je da su također bili "traumatizirani" pandemijom (iako velika većina nije), koja im je poslala poruku da su slomljeni ili ranjeni, što utječe na njihova uvjerenja o tome koliko su sposobni.

8. Ne dobivaju dovoljno vremena za igru na otvorenom

Zabrinutost oko sigurnosti, s privlačnošću digitalne zabave, doveli su do smanjenja igranja na otvorenom. Poznato je da priroda i tjelesna aktivnost imaju pozitivne učinke na mentalno zdravlje, oslobađaju od stresa i potiču emocionalnu ravnotežu. Manjak igre na otvorenom šteti djeci više nego što mislite.

9. Ne učite ih kako izgraditi mentalnu snagu

Mnoga današnja djeca nemaju učinkovite mehanizme suočavanja sa stresom. Bez ovih alata, izazovi i neuspjesi mogu se činiti nepremostivima, što dovodi do povećane tjeskobe kada se suoče sa životnim pritiscima. Oni se bore regulirati svoje emocije, nositi se sa svojim mislima i poduzimaju pozitivne korake bez smjernica o tome kako izgraditi mentalnu snagu.

10. Razgovori o mentalnom zdravlju mogu odbaciti ozbiljnost tjeskobe

Dok su razgovori o mentalnom zdravlju sve češći, pojmovi poput "anksioznost" i "trauma" često se koriste na ležeran način—što može razvodniti iskustvo za ljude koji se bore s problemima mentalnog zdravlja. Djeca koja imaju anksiozne poremećaje mogu se osjećati odbačeno kada mnogi ljudi usputno tvrde da imaju anksioznost. To može pogoršati osjećaj izoliranosti i bespomoćnosti, jer se djeca bore bez podrške koja im je potrebna.