U posljednje vrijeme, jezero Salda postalo je jako popularno zbog istraživanja koje je provela američka agencija NASA, a koji su utvrdili da postoji dosta sličnosti sa lokalitetom kratera "Jezero" na planeti Mars i sedimentima jezera "Salda" u Turskoj.

Salda jezero se nalazi na jugo-zapadu Turske, nekih dva i pol sata vožnje od Antalije na nadmorskoj visini od 1.193 m, pa je idelano za hlađenje tokom ljetnjih vrućina.

Put do njega je više nego zanimljiv i može se vidjeti jako veliki broj kamenoloma mermera, što nam govori o bogatoj geološkoj prošlosti ovoga kraja.

Pročitajte još

Djeda Mraz ipak nije rođen na Sjevernom polu ?!?

Jedan od kratera na planeti Mars dobio je ime JEZERO?

Općina Jezero je malo mjesto u Bosni i Hercegovini, sa manje od 1.000 stanovnika, koje je locirano na mjestu gdje se rijeka Pliva ulijeva u Plivsko jezero.

Na osnovu topografije terena pronađene su sličnosti sa kraterom na planeti Mars, te je u to ime i dato ime "Jezero" po ovome manje poznatom, idiličnom bosanskohercegovačkom mjestu. Krater "Jezero" na Marsu ime je dobio još 2007. godine kada ga je tako nazvala Internacionalna Astronomska Unija (IAU). 

Lokalitet "Kratera Jezero" na Marsu NASA je izabrala kao mjesto za spuštanje svog istraživačkog rovera Perseverance i helikoptera Ingenuity 2021. godine kako bi uzela uzorke i transportovala iste na Zemlju.

Ta lokacija je izabrana zbog procjene da bi mogla sadržavati dokaze o davnom životu na tom planetu, jer se vjeruje da predstavlja trag nekadašnjeg vodenog toka. Ako bi se te predpostavke potvrdile, to bi bio jedan od sigurnih dokaza da nismo bili sami u svemiru.

Po čemu je jezero Salda jedinstveno?

Jezero Salda je nastalo tektonskim putem između dva spuštena rasjeda (tzv. tektonski rov) gdje se tokom vremana voda akumulirala. Površina jezera je oko 45 km2 i dubina 198 metara, tako da spada u red većih jezera u Turskoj.

Vode dolaze sa površinskih tokova i sa izvora ispod površine jezera.

Kako su vode prolazile kroz ofiolitnu zonu serpentinskih stijena, koje su pukotinski bogate magnezijem, tako su iste unosile u jezero pod određenim uvjetima, gdje su ih modrozelene alge, kroz određene procese sedimentovale u hidromagenezite kakve danas vidimo na obalama jezera.

Cijanobakterije (lat. Cyanobacteria – modrozelene alge) su prvi fotosinteski organizimi prastanovnici planete Zemlje, gdje se smatra da su se iste pojavile prije 3,5 milijarde godina. Kada je nastala planeta Zemlja, prije 4,5 milijardi godina, imala je neizmjerno drugačije uvjete nego što je to danas.

Njena atmosfera bila je uglavnom sastavljena od ugljen-dioksida (CO2), metana (CH4) i vodene pare (H2O).

U procesu svog rasta Cijanobakterije su polako oslobađale kiseonik i menjale sastav atmosfere ka onom kakav danas postoji.

Ovaj događaj je poznat kao veliki događaj oksidacije. Zbog promjene sastava atmosvere određeni organizimi su odumirali, a drugi se adaptirali ili pojavljivali u novom obliku (evoluirali).

Šta su praistorijske činjenice o Modrozelenim alagma?

Na jezeru Salda i dan danas djeluju prafosilne zajednice Modrozelenih algi, kao što su to činile i prije više od 3 milijarde godina.

Čitava obala formirana je od hidromagnezita koji su nastali kao produkti djelovanja Cijanobakterija, a gdje se mogu naći i prafosili Cijanobakterijia kao Stromatoliti.

Ono što je još zanimljivije, da je proces djelovanja Cijanobakterija uglavnom vezan za slane vode, dok je u slučaju jezera Salda riječ o slatkim vodama.

Na jezeru možete vidjeti i jedinstvena ostrva, formirana od hidromagnezita, a obala djeluje nerealno zbog erodovanog bijelog pijeska.

Zašto jezero Salda zovu turskim Maldivima?

Kako su hidromagneziti bijele boje, obala i dno jezera su prekriveni ovim mineralom, pa je voda jezera u tirkizno plavoj boji nevjerovatnog izgleda, koji podsjeća na obale oko Maldiva. Zbog toga sve veći broj turista dolazi na jezero.

Ono po čemu je još jezero poznato je velika mineralizacija hidrokarbonata (preko 1.000 mg/l) i povišena vrijednost pH (preko 9), a što blagotvorno djeluje na dermatološka oboljenja.

Tako da je jezero Salda na određeni način kupalište, banja, ali i lječilište za sve osobe sa dermatološkim problemima.

Može li se jezero zaštiti od prevelike posjete turista?

Jezero Salda nakon posjete NASA eksperata i uzimanja uzoraka za analizu, postalo je veoma popularno među turistima. Zdravstveni turizam kao odlika jedinstvenih voda jezera, isto je dosta doprinijelo efektu povećanja broja osoba koje dolaze na jezero.

Na žalost, sve više imamo uticaj ljudskog faktora na normalno odvijanje fizičko-hemijskih procesa koji su jedinstveni za Cijanobakterije na ovom podneblju, te će narušavanje zbog prevelike navale turista značajno uticati na promjenu režima sedimentacije kakav poznajemo.

Stoga bi bilo potrebno zaštititi i ograničiti broj turista, kao i potpuno onemogućiti posjete određenim lokalitetima jezera, kako bi se ovaj jedinstveni proces nastavio odvijati u prirodnom okruženju.

S druge strane zaštita UNESCO programom bila bi potrebna i poželjna, jer se radi o geološkom rariritetu koji bi morao biti sačuvan za buduće generacije.

Ništa bez lokalnih eksperata za geološke nauke

Posebno bih se zahvalio profesorici Yasemin Levanteli sa Akdeniz Univerziteta u Antaliji, koja mi je bila domaćin na ovom proputovanju, bez čije pomoći ne bih mogao ni naći ovo magično jezero i čija stručna geološka pojašnjenja su mi bila osnov za pisanje ovog teksta. 

Iako se iz naslova neda naslutiti veza Mars-Turska-Bosna i Hercegovina, kroz ovaj tekst ipak vidimo, da veza na jedan zanimljiv način postoji. Moja preporuka je da svakako posjetite ovo jezero ako Vas put nanese prema Antaliji.

Zadovoljstvo će biti veće ako ste strukom vezani za prirodne znanosti, pa dođete već pripremljeni, kao što sam ja.

Ali uzbuđenje neće biti ništa manje, ako ste avanturista željni novih saznanja i nevjerovatnih pejzaža koje ovdje možete vidjeti, a koji će Vam ostati u sjećanju za sva vremena.