Tinejdžerica Greta Thunberg favoritkinja za Nobelovu nagradu za mir

Greta Thunberg je favoritkinja za priznanje kojim su se okitili svjetski čelnici poput Nelsona Mandele, Jimmyja Cartera i Mihaila Gorbačova i ako je dobije, šesnaestgodišnja švedska učenica bit će prva dobitnica za borbu protiv klimatskih promjena otkako su Nobelovu nagradu za mir 2007. podijelili tadašnji američki potpredsjednik Al Gore i UN-ov Međuvladin panel o klimatskim promjenama (IPCC).

No njezina mladost, otvorenost i prkosni nastup, a upravo tim osobinama stekla je vodeće mjesto ekološke aktivistice, izazov su Norveškom odboru za dodjelu Nobelove nagrade.

Pročitajte još

Greta je u pravu, Imamo još 12 godina

Njezina poruka putnicima u zračnom prijevozu da se srame zato što biraju avion - neke je ljude neugodno pogodila, a druge ljuti što si jedna tinejdžerica uzima za pravo prozivati svjetske lidere.

Liberali je smatraju hrabrom jer bez dlake na jeziku govori istinu o klimatskim promjenama. Kritičari s desnice u njoj vide lažljivicu ili licemjerku kojom manipuliraju roditelji ili socijalistička urota.

Neki smatraju da joj izgledi za Nobela rastu zbog činjenice da je proteklo dosta vremena (otkako je Gore dobio nagradu 2007.), a drugi drže da joj izglede umanjuje to što je posramila putnike u zračnom prometu, jer sram nije konstruktivno načelo koje bi moglo potaknuti promjene, javlja Hina.

Greta Thunberg odbacuje optužbe kritičara da je plaćena aktivistica ili da se njome "netko koristi" u svoje svrhe.

Vrlo sretna mlada djevojka

"Iza mene nema nikoga do mene same. Moji roditelji bili su daleko od klimatskih aktivista sve dok im ja nisam skrenula pozornost na situaciju", napisala je u veljači.

Svjetsku pozornost stekla je lani kada je izašla iz učionice kako bi prosvjedovala pred švedskim parlamentom zbog izostanka akcije u borbi protiv klimatskih promjena. Nadahnula je i druge te su na Dan borbe protiv klimatskih promjena prošli tjedan milijuni mladih širom svijeta izašli na ulice kako bi pritisnule vlade da konačno djeluju.

Putujući u New York jedrilicom koja ne ispušta štetne plinove, Thunberg je optužila svjetske čelnike na samitu o klimi u ponedjeljak zapitavši ih kako se usuđuju ukrasti joj snove i djetinjstvo.

Njezine riječi nisu dobro 'sjele' američkom predsjedniku Donaldu Trumpu koji dovodi u pitanje znanstvene tvrdnje o globalnom zatopljenju i odgovorio je 'trolanjem' "Ona se čini kao sretna, mlada djevojka koja se raduje sjajnoj budućnosti. To je tako lijepo vidjeti!"

Trump je, osim toga, sugerirao da bi baš on trebao dobiti Nobelovu nagradu za mir i to "za mnoge stvari". Ali, prigovara Trump, tu nagradu ne dijele pravedno.

Dobitnici Nobelove nagrade za mir izloženi su golemu pritisku i Nobelov odbor vjerojatno će razmisliti i o tome kako bi se Thunberg nosila s tim teretom.

Prije pet godina pakistanska aktivistica za obrazovanje djevojčica Malala Jusufzai primila je Nobelovu nagradu kada je imala 17 godina, no njezino imenovanje nije izazvalo takve prijepore.

"Prestrašan je teret Nobelove nagrade za tinejdžera", rekao je Asle Sveen, autor nekoliko knjiga o Nobelovoj nagradi.

No poznavatelji i dalje smatraju da Thunberg ima izgleda.

Nobelov odbor mogao bi odlučiti smanjiti teret pa nagradu podijeliti između Thunberg i još nekoga, ili jednostavno odlučiti da je svojim ponašanjem pokazala dovoljno zrelosti unatoč mladim godinama.

Definicija mira

Prijepor bi mogao izbiti i zbog pitanja je li aktivizam u zaštiti okoliša zalaganje za mir, kako je to definirao u svojoj oporuci švedski industrijalac Alfred Nobel.

"Argument 'za' leži u tome što znanost pokazuje da proživljavamo dramatičnu promjenu klime i mogli bismo biti suočeni s krajnjim uvjetima s posljedicama kao što su ratovi i izbjeglice", kaže Sveen.

Argument protiv stavljanja ekologije u zalaganje za mir spominjao se i 2007. kada je nagrada pripala Aleu Goreu i IPCC-u.

Osim Thunbreg, veće izglede da ove godine dobije Nobelovu nagradu za mir ima i etiopski premijer Abiy Ahmed za pomirbu s Eritrejom iz 2018. kojom je okončan rat susjednih zemalja s više od 70.000 žrtava između 1998. do 2000.

Izglede imaju i Reporteri bez granica ili CPJ (Odbor za zaštitu novinara), skupine koje se bore za slobodu javne riječi.

"To je vrlo važno u doba lažnih vijesti", rekao je Dan Smith, direktor Međunarodnog instituta za istraživanje mira u Stockholmu.

Papa Franjo i Visoko povjereništvo UN-a za izbjeglice i čelnik te organizacije Filippo Grandi mogli bi biti odabranici zbog njihova neumornog zalaganja za prava izbjeglica i prava na azil, koje je sve više dovedeno u pitanje pod pritiskom Sjedinjenih Država, Europe, ali i drugdje u svijetu.