Traži se izmještanje Hagade – Kako je Sarajevo opet navuklo bijes na sebe

Nakon što je uprava Zemaljskog muzeja Bosne i Hercegovine objavila da će prihode od prodaje kopija, odnosno publikacije “Sarajevska hagada – povijest i umjetnost” i prodaje karata za prostor u kojem se ona čuva, donirati kao pomoć palestinskom narodu, izazvala je reakcije židovskih udruženja u BiH, ali i Europi, izvještava BHRT.

Nisu izostale ni one političke od Milorada Dodika, dok ostali političari mudro šute. I tako je vrijedan srednjovjekovni rukopis u ovom slučaju u javnosti postao predmet politizacije, podjela i zauzimanja strana.

Neće biti oprošteno

Vjeruje se da sarajevska Hagada datira iz 1350. godine i da potiče iz Španjolske. Nije poznato kako i kada je donijeta u BiH. Ali desetljećima predstavlja simbol otpornosti i suživota BiH.

Na odluku Zemaljskog muzeja BiH prvi je reagirao predsjednik Židovske zajednice u Mostaru, Amir Gross Kabiri.

''Vaš čin antisemitizma je mrlja baštine židovskog naroda. Ovo neće biti oprošteno, niti zaboravljeno'', poručio je Kabiri.

Pinchas Goldschmidt, predsjednik Konferencije europskih rabina također smatra da se radi o iskorištavanju židovskog naslijeđa, te predlaže njeno izmještanje iz Sarajeva.

''Možemo li naći filantropa koji bi je otkupio i sačuvao njen dignitet?'', rekao je Goldschmidt.

Pokvarena slika Sarajeva

Predsjednik Židovske zajednice u BiH, Jakob Finci, podsjeća na put koji je Hagada prešla od Španjolske do Zemaljskog muzeja. Trenutnu situaciju vidi kao zloupotrebu Hagade radi širenja, kako kaže, ''čudne političke teorije da Hagada sada treba da plati za Palestinu, za ono što se događa na Bliskom istoku''. Navodi da je timе pokvarena slika multietničkog Sarajeva.

''Ali smo jednostavno uspjeli još jednom da bez ikakve potrebe pokvarimo sliku Sarajeva. Ako gledate međunarodni tisak – ja nisam nigdje naišao, ne znam da li je bilo, na neke pohvale za ovakvu ideju muzeja. Postajemo sada grad u kome se mjeri za koga navijaš u nekom velikom sukobu'', rekao je.

Sarajevska Hagada – srednjovjekovni rukopis, nalazi se u prostorijama Zemaljskog muzeja BiH, institucije koja godinama traži stabilan izvor financiranja. Ovo je ujedno i jedna od sedam institucija kulture od državnog značaja koja nema riješeno financijsko pitanje, jer za to nema političke volje. Da neće podržati financiranje institucija kulture, najglasniji su bili državni ministri koji dolaze iz SNSD-a. I dok je muzej osuđen na financiranje od vlastite zarade, Milorad Dodik, navodi BHRT, ide korak dalje.

''Odluka Zemaljskog muzeja da prihode od Sarajevske Hagade usmjeri kao podršku Palestini predstavlja političku zloupotrebu židovske kulturne baštine s jasnom simbolikom – podrška protiv države Izrael'', rekao je Dodik.

Hoće li država...?

Mirsad Sijarić, v.d. direktora Zemaljskog muzeja BiH rekao je kako je ''zapravo reagirao samo Dodik podržavši punim ono što se dešava u Izraelu i Palestini, dok ostatak političke scene pametno, nijemo sve to promatra i šuti''.

Nakon negativnih reakcija, v.d. direktora muzeja kaže da je više bilo poruka podrške iz cijelog svijeta. Suočavaju se, tvrdi, i sa različitim prijetnjama putem emaila. Sama akcija, ponavlja, nema veze sa židovskim narodom, te ističe da Hagadu ne posjećuju samo Židovi, već svi narodi. „

''Ja ovo promatram kao ogledalo. Možete osuđivati to – kažete da ste za ubijanje djece, izgladnjivanje, prisilno raseljavanje stotina tisuća ljudi, opravdavanje toga – ili možete reći da ste protiv toga. U tom smislu je ovo puno važnije nego hoćemo li mi skupiti par hiljada maraka i nekako ih usmjeriti nekome. Ali nadam se da ćemo skupiti i više od toga'', rekao je.

Povjesničar Husnija Kamberović kaže kako Hagada nije samo knjiga.

''Ona je puno više od toga. To smo mi, to je BiH pokazala kroz svoju historiju. Hagada jeste naša i čak i pomisao europskog rabina je doista za svaku osudu'', rekao je.

Ideja o izmještanju sarajevske Hagade, navodi Sijarić, jeste test – hoće li država stati u zaštitu svog digniteta ili neće. Jer za takvu ideju prva prepreka nije muzej, već država BiH.