Od sebe smo skrili svoju prošlost – Kako smo zaboravili Delmate?

Put do duvanjskog muzeja još je teže prijeći nakon posjete izložbe o Demlatima koja otkriva koliko se kod nas toga nesvjesno i nesavjesno pokriva kao što je rimski forum koji je zatrpan pijeskom u kompleksu franjevačkog samostana u Tomislavgradu.

Pročitajte još

Duvno možda krije broj stanovnika, ali ove brojeve ne može skriti

Posjetom izložbi  postaje se svjesnijim nedovoljnog znanja o našoj prošlosti i dovoljne zanemarenosti baštine na kojoj neki drugi ubiru razne profite dok kod nas ostaju u prikrajku i zatrpani poput rimskog trga preko kojeg se dolazi do muzeja.

Nismo svjesni

''Nismo baš svjesni njihove uloge. Bojim se da smo ih, najblaže rečeno, u potpunosti zapostavili'', govori kustos Franjevačkog muzeja fra Jozo Križić u Tomislavgradu, Stipan Dilber, o Delmatima čiji je život predstavljen izložbom u sklopu projekta 'Delmati: snaga zajedništva'.

''Ne poznajemo ih toliko dobro. Bila su nekakva istraživanja. Pogotovo su Blagoje Govedarica i Alojz Benjac vršili istraživanja ali nakon toga vršeno ih je jako malo'', kaže nam Dilber s ponosom govoreći kako se može reći da je na Duvanjskom polju bio njihov prvi centar.

''Možemo ga nazvati glavno naselje, glavni grad. Od prošlosti prema ovamo ne znam da smo nešto imali značajnije da je znanstveno potvrđeno. Odigrali su značajnu ulogu u kreiranju našeg identiteta i identiteta prostora'', kaže Dilber o Delmatima naglašavajući kako su nepotrebno bili izostavljani iz školskih programa i da se ne spominju onoliko koliko bi ih se trebalo spominjati.

Zanemarivanje povijesnih važnosti

''Kad usporedimo neke druge države i neke druge prostore, koji svoje predrimske ili prapovijesne zajednice dižu u nebesa, pogotovo Francuzi s Galima, Njemci s Germanima i brojni drugi,  dođemo do nas koji smo u potpunosti zanemarili naše predrimske zajednice i narode koji su igrali jako značajnu ulogu u kreiranju našeg identiteta'', kaže Dilber.

Složili smo se da duvanjski kraj nesvjesno zanemaruje svoje povijesne važnosti.

''Mi Duvnjaci, pa i cijeli prostor Hercegovine, volimo samo pričati o kulturnoj baštini a kad se dođe u situaciju da se reagira, da se radi nešto konkretno po tom pitanju, tu u potpunosti zakažemo i to u potpunosti zanemarujemo'', kaže Dilber.

Kao najbolji pokazatelj toga navodi da su naše lokalne zajednice najveći devastatori naše kulturne baštine.

''Sama činjenica da se izdaju građevinske, lokacijske dozvole na arheološkim lokalitetima da se provode svi radovi bez arheologije te da stradavaju tumuli pod kojekakvim projektima. Sad su aktualne solarne elektrane, prije je bilo smilje… Niša se ne istražuje prije dozvola i radova. Pokazatelj je to koliko mi ne poštujemo naše pretke i našu baštinu'', kaže Dilber.

Festival Delmata

I ranije je upozoravao na uništavanje arheoloških lokaliteta kojih je ovaj kraj prepun, i ističe kako se o tome voli samo pričati a da nitko ne djeluje na pravi način.

''Ne vidimo ogroman turistički potencijal. Većina turistički razvijenih zemalja svoj turizam bazira na kulturnoj baštini i prirodnoj baštini a to je nešto što mi devastiramo u potpunosti'', kaže Dilber otkrivajući kako sazrijevaju ideje za neke projekte koji bi takav odnos prema opipljivoj prošlosti trebale promijeniti.

''Festival Delmata, spomenik Delmatima samo su neka od razmišljanja i neke ideje koje su se rodile… Kako vidimo prakse u drugim državama koje imaju nekakvu oživljenu povijest, i mi razmišljamo da na toj bazi Delmata pravimo neku oživljenu povijest'', kaže Dilber.

Izložba u duvanjskom muzeju, koja će putovati regijom kojom su nekada vladali Delmati, prvi put su na jednom mjestu izloženi materijali koji do sada nisu bili izlagani.

''Ovo je prvi put da je sav materijal došao na jedno mjesto. Objedinili su sav materijal s delmatskog prostora koji je ikada pronađen a dostupan je i znamo da se čuva u nekim našim muzejima'', kaže Dilber.

Ulazak u delmatski svijet

Izložba, osim opipljivih pregleda i zanimljivo ispisanih lekcija o Delmatima, nudi i virtualni ulazak u delmatski svijet. Posjetitelji mogu ući u njihov život, vidjeti njihove nastambe i što je najzanimljivije, donose potpuno novi pogled na gradine.

Onaj tko zaviri u virtualne prikaze potpuno će drugačije gledati na brda oko nas koja kriju njihove utvrde i tajne koje nas, eto, premalo zanimaju.

''Ova izložba je napravljena na popularniji način. Nismo išli ciljano da bude samo striktno arheološka nego da se širim masama pokušaju približiti Delmati, da ljudi shvate što su bili Delmati'', kaže Dilber i napominje kako svako naše polje u unutrašnjosti istočne obale Jadrana okružuju gradine od kojih je premali broj istražen.

Cilj ovog projekta je, kaže Dilber, osim popularizacije Delmata, i samo istraživanje delmatskog prostora tako da bi u budućnosti moglo doći i do nekih novih otkrića.

Oživljena povijest

Potom će se, obećava Dilber i sebi i nama, dodatno sklapati priča o njihovu svakodnevnom životu, ratobornom duhu, načinu sahranjivanja i svim ostalim tajnama koje je skrila prošlost ovog naroda.  

U svemu je, naravno, ključno da netko prepozna važnost ove priče. Iako je 11 institucija uključeno u ovaj projekt iz Hrvatske i BiH, oni koji upravljaju blagajnama u BiH nisu dovoljno prepoznali važnost projekta. I oni, valjda, vole više pričati nego djelovati.

Nakon posjete izložbi, i ulaska u svijet i život naroda koju je muku zadavao velikim Rimljanima, drugačije se gleda na svijet.

S tugom jer se iz muzeja prelazi preko skrivenog blaga i s ponosom što brda oko Duvna kriju velike tajne koje će, nadati se, postati oživljena povijest.