Tko su (nama) Delmati?

'''Snaga zajedništva', naznačena u samom imenu projekta označava nesalomljivost Delmata koje Rimljani nisu uspjeli pokoriti čak 150 godina, a zajedništvom uz međuinstitucionalnu suradnju naglašavamo i zajednički kulturni identitet cijelog jednog većeg prostora od onoga koji danas nazivamo Dalmacijom'', izjavio je kustos Franjevačkog muzeja Tomislavgrad, Stipan Dilber.

Naime, na konferenciji za medije održanoj 7. lipnja u Splitsko-dalmatinskoj županiji predstavljen je međuinstitucionalni i međunarodni projekt 'Delmati: snaga zajedništva' u kojoj sudjeluje čak 11 institucija iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske.

Brisanje granica

Kako je rečeno, kroz nekoliko faza djelovanja, projekt za cilj ima zaštitu arheoloških lokaliteta i provedbu sustavnih istraživanja prapovijesne ostavštine Delmata. Projekt, koji traje dvije godine, obuhvatit će sustavna istraživanja delmatske povijesti i njihova teritorija, međumuzejsku i međuinstitucionalnu suradnju u istraživanju i znanstvenoj obradi podataka te otvorenje izložbi u nekoliko gradova.

Uspostavit će se i međuinstitucionalna suradnja muzeja, odgojno-obrazovnih institucija kao i osvješćivanja važnosti zaštite kulturne-povijesne baštine i edukacija šire javnosti.

Dilber je rekao kako se radi o prostoru od Kupreške visoravni do mora, odnosno Salone, a koji danas obuhvaća dvije države.

''Ovim projektom brišemo geopolitičke granice i ponovo se ujedinjujemo predstavljajući po prvi puta život i duh Delmata. U narednih godinu dana izložbom pratimo prirodni put Delmata od Duvna do Salone uz nekoliko gostovanja van putanje. Počinjemo upravo u Delminiju, glavnom gradu Delmata – današnjem Tomislavgradu. Nakon toga, u kolovozu nastavljamo u Sarajevu, potom Livno, da bi sljedeće godine u proljeće velika završnica bila u Arheološkom muzeju u Splitu'', rekao je Dilber dodajući da nijedna izložba nije ista.

Život Delmata

Naveo je kako će svakoj izložbi u fokusu biti stavljen jedan aspekt života Delmata da bi veliki finale bio sljedeće godine upravo u Splitu.

Daria Domazet, ravnateljica Muzeja cetinske krajine – Sinj, ujedno i koordinatorica projekta, rekla je kako izložba po prvi puta priča priču o Delmatima koju žele približiti široj javnosti te ''na taj način upoznati sami sebe''.

''Naša djeca ne znaju tko su oni po kojima je Dalmacija dobila svoje ime i ovim projektom mi muzealci želimo dati svoj obol obrazovnom sustavu. Po prvi puta javnosti će biti predstavljeni materijali koji su se do sada čuvali u depoima naših muzeja. Građa je reprezentativna i iznimno zanimljiva, a izložba je pripremljena po najmodernijim standardima. Svojim postavom objedinjuje tradicionalne i moderne postavke  pa će se u postavu moći vidjeti i animirani film i multimedija i VR i dizajnerski nakit i odjeća, a kreirana je i autorska glazba upravo delmatskog izričaja'', navela je Domazet.

Otvorenje prve izložbe održat će se 14. lipnja u 19 h u Franjevačkom muzeju u Tomislavgradu.

U projektu sudjeluju Splitsko-dalmatinska županija, Muzej Cetinske krajine – Sinj, Arheološki muzej u Splitu, Muzej hrvatskih arheoloških spomenika, Gradski muzej Šibenik, Muzej grada Kaštela, Muzej triljskog kraja, Franjevački muzej Livno – Gorica, Franjevački muzej Tomislavgrad i Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine te Sveučilište u Mostaru, a svoj su doprinos izložbi dali i Zavičajni muzej Imotski, Franjevačka arheološka zbirka sv. Stjepana Prvomučenika u Gorici, Franjevačka zbirka u Sinju te Zbirka Franjevačkog samostana u Imotskom.

Ratoborni stočari i ratari

Delmati ili Dalmati, kaže Hrvatska enciklopedija, narod je koji je u antičko doba nastavao područje srednje Dalmacije; njihovo glavno središte Delminij (Delminium) nalazilo se na Duvanjskome polju. Bili su stočari i ratari (svake osme godine ponovno su dijelili zemlju), konzervativni u običajima i vjerovanjima.

U početku ovisni o Ardijejcima, odmetnuli su se od njih nakon smrti njihova kralja Pleurata (prva polovica II. st. pr. Kr.) i postali neovisni. Otada su stalno napadali svoje susjede, od kojih su se Daorsi i Isejci obratili za pomoć Rimljanima.

U borbama s Rimljanima bili su različite sreće: 156. pr. Kr. potukli su rimsku vojsku, 155. pr. Kr., nakon osvojenja Delminija, morali su s Rimom sklopiti mir, 78. pr. Kr. digli su protiv Rima ustanak i zauzeli Salonu, a 48. pr. Kr. pobijedili Cezarovu vojsku, ali su 33. pr. Kr., pritisnuti nadmoćnim rimskim snagama, zatražili od Oktavijana mir. God. 12. pr. Kr. ponovo su se pobunili, a kada su god. 6. ilirski Desidijati digli ustanak, Delmati su im se priključili.

Po Delmatima su Rimljani prozvali Dalmacijom svoju dotadašnju provinciju Ilirik.