Na popisu ukradenih umjetnina 109 djela iz BiH

Centar protiv krijumčarenja umjetnina organizator je konferencije na kojoj je prvi put razmatrana problematika ilegalne trgovine umjetninama u Bosni i Hercegovini.

Cilj je razmjena iskustava, definisanje ciljeva daljeg djelovanja kao i sagledavanje trenutnog stanja, posebno u oblasti zakonske legislative.

Prema podacima Interpola, 6,3 posto ukupne ilegalne trgovine umjetničkim djelima na svijetu odvija se na prostoru jugoistočne Europe. 

Edhem Mulabdić 1992. protjeran je iz rodnog Bosanskog Novog. U svom stanu ostavio je vrijedna umjetnička djela. Stan mu je čuvao susjed, koji je 1993. godine odselio u Novi Sad. Sa sobom je odnio i privatnu kolekciju, koju je Mulabdić počeo formirati 1977. godine. Među otuđenim djelima su i četiri koja su proglašena Nacionalnim spomenikom BiH. Ta djela se, kaže Mulabdić, nalaze kod privatnog kolekcionara Đure Popovića u Novom Sadu i proglašena su Nacionalnim spomenikom Srbije. 

''Institucionalno, faktički, sve je urađeno i djela su na listi u Lionu. Interpol iz Sarajeva poslao je upitnik u Beograd i to tako stoji'', kazao je Mulabdić. 

Centar protiv krijumčarenja umjetnina iz Tuzle objavio je bazu podataka o ukradenim umjetninama iz Bosne i Hercegovine. Na tom popisu se nalazi 109 djela među kojim su četiri slike iz osobne kolekcije Envera Mulabdića.

Na Interpolovoj stranici Bosna i Hercegovina traga se za 27 umjetnina.

''Rade se edukacije za suce i tužitelje, sa policijom i sigurno je da će uslijediti neke nove aktivnosti po tom pitanju jer je ovo vrlo bitna tema. Bosna i Hercegovina, osim što ima svoje unutarnje probleme po ovom pitanju, koristi se također i kao tranzit i prostor koji je pogodan za krijumčarenje'' ističe Dženan Jusufović, predsjednik Centra protiv krijumčarenja umjetninama. 

Doskoro krađa umjetničkih djela iz privatnih kolekcija, ali i iz službenih institucija koje se bave očuvanjem kulturnog identiteta građana BiH, nije smatrana ozbiljnim kaznenim djelom.

U BiH na različitim razinama postoje i različiti propisi, koji se trebaju uskladiti. Eksperti se slažu da je se za uspješnu brotiv ilegalne trgovine kulturnim dobrima potrebno ustrojiti preciznu bazu podataka, odnosno registar kulturno-umjetničkih dijela koja predstavljaju kulturnu baštinu, čiji je veliki dio otuđen. 

''Pored toga, potrebno je unaprijediti pravni okvir'', kazao je direktor Centra za edukaciju sudija i javnih tužitelja entitet RS Tomislav Čavić. 

Novčana vrijednost umjetničkih djela koja su ukradena iz BiH je ogromna. Ipak najveću štetu imaju građani BiH koji su ostali bez umjetnina koje su nacionalno blago, ali su i dio kulturnog identiteta BiH.