Mostarci prošetali poviješću

Izložba radova hrvatskog slikara i grafičara, začetnika hrvatskog umjetničkog obrta i dizajna, i jednog od utemeljitelja moderne i umjetničke hrvatske grafike, Tomislava Krizmana održana je u spomen kući "Džemala Bijedića" Muzeja Hercegovine Mostar.

Izložba radova pod nazivom "Tomislav Krizman – Bosna i Hercegovina", predstavljena na 'Mostarskom ljetu', otvorila je suradnju Muzeja Hercegovine s Muzejom Sarajevo.

"Naše kolege iz Sarajeva su podržale ovogodišnju manifestaciju 'Mostarsko ljeto', koje se polako iz grada Mostara širi prema drugim gradovima, a poprima i internacionalni karakter. Osim umjetničkog, večerašnja izložba ima i interinstitucionalni značaj", istaknuo je direktor Muzeja Hercegovina Asim Krhan.

Pročitajte još

Vjetar u leđa mladima: Otvorena Prosvjetina likovna kolonija

Direktorica Muzeja Sarajeva Alma Leka istaknula je da je ova izložba prvi put predstavljena na Međunarodni dan muzeja 18. svibnja, a u Mostaru se predstavlja drugi put.

"Od početka pa do kraja tridesetih godina 20. stoljeća Krizman je ostvario više jedinstvenih grafičkih listova i putopisnih mapa, koje predstavljaju izuzetno vrijedan dokumentarni izvor za proučavanje krajolika i života ljudi prve polovine 20. Stoljeća u tadašnjoj Kraljevini Jugoslaviji, a time i BiH. Prikazane su scene i motivi svakodnevnog života gradova i naselja BiH , ali i specifičnosti krajolika i arhitekture pod utjecajem Osmanskog carstva.

Mapa obuhvaća 24 bosanskohercegovačka grada i naselja, među kojima su i hercegovački gradovi. Krizmanova djela imaju dokumentarno-historijski značaj i vrijednost, jer je ovjekovječio jednu epohu, jedan geografski prostor koji je nestajao ustupajući mjesto drugom i drugačijem", naglasila je Leka.

Rad i opus Tomislava Krizmana, te njegov umjetnički rad u okviru afirmiranja umjetničkog obrta i u okviru likovnog obrazovanja početno je mjesto istraživanja hrvatske likovne baštine od početka dvadesetog stoljeća do danas.

Bosnom i Hercegovinom putuje prvi put prije 1907. godine, kada obilazi Mostar i Jajce, odakle su nastali listovi iz njegove rane mape "Skice i dojmovi iz Dalmacije, Bosne, Hrvatskog zagorja i Beča 1907" te drugi put između 1908. i 1918. godine, kada obilazi najveći dio Kraljevine Jugoslavije.

Izložbom je predstavljeno 56 Krizmanovih radova koji se čuvaju u fundusu Muzeja Sarajeva, unutar Kolekcije umjetničkih djela i dio su grafičke mape nastale u travnju 1937. godine pod nazivom Jugoslavija u slici II: Bosna i Hercegovina.

Mapa obuhvaća ukupno 24 bosanskohercegovačka grada i naselja – Banja Luka, Bihać, Bosanski Petrovac, Cazin, Doboj, Donji Vakuf, Jajce, Konjic, Ljubuški, Mostar, Mrkonjić Grad, Počitelj, Prijedor, Sarajevo sa okolicom, Stolac, Travnik, Trebinje, Vareš, Visoko, Višegrad, Vranduk, Vitina, Zenica i Zvornik.