Mostar je izgubio velikog gospodina
Mostar je izgubio velikog umjetnika i velikog čovjeka, poručeno je iz Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače u Mostaru gdje je održana komemoracija za nedavno preminulog mostarskog kipara Florijana Mićkovića.
Kipar Dalibor Nikolić rekao je kako je Mićković i kao građanin i kao umjetnik i kao akademik značilo je mnogo.
''Samim svojim djelom. To je bio jedan kompletan čovjek i umjetnik i izgubili smo jednog velikog gospodina. Ostavio je iza sebe respektabilan opus i uspio odgovoriti na izazove novo vremena'', rekao je Nikolić.
Podsjetio je kako je Mićković nakon rata ostao bez ateljea ali naglasio kako je ''uspio smoći snage i energije da odgovori na taj novi izazov suvremenim opusom''.
Mostarska odvjetnica Nada Dalipagić rekla je kako su Mostar i cijela BiH izgubili izvanrednog čovjeka.
''Ne samo umjetnika, nego čovjeka koji je volio svakog drugog čovjeka, koji je u svakom drugom nalazio nešto dobro'', rekla je Dalipagić i dodala kako je razgovor s Mićkovićem uvijek oplemenjivao.
Inga Dragoje Mikulić, iz Službe za kulturu Grada Mostara, rekla je kako je važno napomenuti Mićkovićevo dugo djelovanje.
''Svo to vrijeme je bio izuzetno aktivan autor u stvaralačkom smislu ali i društveno. S kiparom Nikolom Njirićem, slikarima Mladenom Soldom, Jusufom Nikšićem, Vladom Puljićem i Krešimirem Ledićem činio je slavnu šestorku koja je Mostar upisala na listu likovnog središta'', rekla je i dodala kako je Mićković čovjek bez zaborava.
Florijan Mićković preminuo je 19. veljače u 86 godini života. Rođen je u Mostaru 26. travnja 1935. Živio je i djelovao kao samostalni umjetnik u Mostaru i Međugorju. Bio je član Hrvatskog društva likovnih umjetnika i Udruženja likovnih umjetnika BiH. Pripadao je Mostarskom likovnom krugu.
Osnovnu i srednju školu završio je u rodnom Mostaru. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi Antuna Augustinčića 1962. godine.
Tijekom studija posjetio je Italiju, Španjolsku, Francusku, Njemačku, Nizozemsku. U Engleskoj boravi 1987. kao stipendist fonda “Moše Pijade“.
Ostvario je niz samostalnih izložbi diljem svijeta. Najvažnijom je smatrao zajedničku izložbu Mostarskog likovnog kruga.
Za života je izradio niz spomen poprsja, prikaza narodnih heroja, svetaca, raspela i uglednika koji su bili postavljeni u javnim ustanovama, samostanima, i na otvorenim prostorima. U ratu 1991.-1995. je uništena ili nestala većina njegovih djela.
Bavio se i pedagoškim radom te jedan od najzaslužnijih za ponovno pokretanje kolonije u Počitelju nakon rata.
