Frédéric Auguste Bartholdi – Francuz koji je dizajnirao američki Kip slobode

Na današnji dan prije 190 godina, 2. kolovoza 1834. rođen je francuski umjetnik Frédéric Auguste Bartholdi – autor Kipa slobode.

Bartholdi se rodio u Colmaru na području pokrajine Alsace (njem. Elsass). Ta je pokrajina, zajedno sa susjednom Lotaringijom, tijekom dugog vremenskog razdoblja predstavljala spornu točku između Francuske i Njemačke.

Bartholdijev rodni Colmar udaljen je samo oko 15 kilometara od današnje francusko-njemačke granice na Rajni i oko 60 kilometara od Strassbourga.

Njegova obitelj nije porijeklom iz sjeverne Italije, kako se često navodi, već iz južne Njemačke, pod imenom "Barthold". Kada se obitelj preselila u Alsace, ime se promijenilo iz "Barthold" u "Bartholdy" ili "Bartholdi".

Nakon očeve smrti 1836. godine, njegova majka Charlotte i njezina dva sina oko 1843. preselili su se u Pariz, gdje je dobio poduke slikanja i crtanja od tada poznatog umjetnika Aryja Scheffera.

Godine 1850. majka mu je unajmila mjesto za rad u ateljeu Eugènea Docka (1827. – 1890.), gdje je upoznao druge umjetnike: François-Emilea (Fritza) Ehrmanna, Eugènea Glucka, Théophilea Schulera i Jean-Jacquesa Hennera. 

Bartholdijev konačni umjetnički proboj, koji ga je učinio i bogatim čovjekom, dogodio se 1857. kada je pobijedio na natječaju za gigantsku fontanu u Bordeauxu. Međutim, gradska uprava Bordeauxa odbacila je projekt fontane kao preskup, kasnije ga je otkupio grad Lyon i realizirao 1892. na tamošnjem Place des Terreaux.

Od 1875. nadalje dizajnirao je i izradio različite glinene i gipsane modele američkog Kipa slobode između jednog i jedanaest metara visine. Počevši od 1879. godine, briljantni inženjer Maurice Koechlin, koji je radio s Gustaveom Eiffelom, razvio je sofisticirani sustav potpore za spomenik, koji sam teži 127 tona.

U ljeto 1884. u Parizu je obavljeno konačno sastavljanje kipa, koji se sastojao od 300 tučenih bakrenih ploča, prije nego što je konačno odvezen na svoje odredište, Otok slobode, rastavljen i upakiran u 200 kutija na parobrodu Isère.

Dakle, znameniti Kip slobode, smješten na ulazu u luku New Yorka i visok čak 46 metara, koji je u međuvremenu postao jednim od američkih nacionalnih simbola, nastao je umijećem i trudom jednog Francuza (osim što je Kip slobode dizajnirao u kiparskom smislu, Bartholdi se borio i za njegovu realizaciju, koja je predstavljala velik pothvat u poduzetničkom smislu).

Kip slobode podignut je 28. listopada 1886. na otoku Libertyju kao dar Francuske SAD-u za stotu godišnjicu potpisivanja Američke deklaracije o neovisnosti. Zbog svoje jedinstvenosti i simboličke važnosti upisan je na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi 1984. godine. 

Pročitajte još

Znate li kako je Kip slobode postao simbolom New Yorka

Kip slobode je bio prvi simbol SAD-a koji bi emigranti ugledali prilikom dolaska na emigrantski prijem na otoku Ellis Island koji je udaljen tek oko 1 km. Između 1880. i 1914. broj emigranata u SAD je dosegao brojku od 22 milijuna, uglavnom iz južne i istočne Europe, a koji su uglavnom ušli kroz pristanište na otoku Ellis.

Tijekom života Bartholdi je napravio brojna umjetnička djela. U Francuskoj se danas može vidjeti Bartholdijev kolosalni kip Lava iz Belforta (franc. Lion de Belfort), smješten u gradu Belfortu, nedaleko od granice sa Švicarskom. Riječ je o skulpturi lava dugačkoj čak oko 22 metra, izgrađenoj u spomen na junačku obranu Belforta od Nijemaca.

Lav iz Belforta najveća je kamena skulptura u Francuskoj, a zanimljivo je da ima veću masu od Kipa slobode.

Osim tih dvaju kolosalnih skulptura Bartholdi je izradio još i cijeli niz kipova znamenitih povijesnih osoba, uključujući Georgea Washingtona, markiza De Lafayettea i Vercingetorixa (galskog vođu koji se borio protiv Julija Cezara).

Frédéric Bartholdi je preminuo u Parizu 4. listopada 1904. godine.