Džamija u Logu pod Mangartom, zaboravljeni trag muslimana predstavlja Sloveniju

Džamija u Logu pod Mangartom u Sloveniji, koju su 1917. godine podigli Bošnjaci, našla je svoje mjesto u okviru 61. međunarodnog umjetničkog bijenala u Veneciji, kao dio službenog projekta kojim se Republika Slovenija predstavlja na jednom od najprestižnijih svjetskih kulturnih događaja, piše Muslimanska informativno novinska agencija Mina.

Riječ je o objektu izgrađenom za potrebe vojnika muslimana angažiranih na Sočanskom frontu u okviru austrougarske vojske, a koji se u historiografiji prepoznaje kao prva dokumentirana džamija na prostoru današnje Slovenije. Njeno postojanje, iako fizički davno izbrisano, danas dobiva novu interpretaciju kroz suvremeni umjetnički diskurs.

Slovenski paviljon nosi naziv Zvučni trag nevidljive kuće, a realizirala ga je umjetnička skupina Nonument Group, koju čine Neja Tomšič, Martin Bricelj Baraga, Nika Grabar i Miloš Kosec. Projekt se zasniva na istraživanju "nevidljivih" spomenika, prostora i objekata koji su nestali, ali su ostavili dubok trag u kolektivnom pamćenju.

Pukotine, prepreke i ostaci

Ministrica kulture Slovenije u tehničkom mandatu Asta Vrečko istaknula je prilikom otvaranja da ovogodišnje predstavljanje njene zemlje "govori o zajedničkoj prošlosti, ali i o načinu na koji se može graditi budućnost".

Prema njenim riječima, projekt govori o tome "kako razumjeti pukotine, prepreke i ostatke koji žive među nama i postali su dio nas", te na toj osnovi "promišljati šta ćemo raditi sutra".

Svečanosti je prisustvovao i sarajevski muftija, ranije muftija ljubljanski, prof. dr. Nedžad Grabus, koji je najzaslužniji za revitalizaciju sjećanja na ovu džamiju i njeno značenje u europskom kontekstu.

Uvijek je isticao da džamija u Logu pod Mangartom svjedoči o povijesnom kontinuitetu prisutnosti muslimana u Europi, čime se osporavaju pojednostavljeni narativi o islamu kao "vanjskom" elementu europske kulture.

"Džamija u Logu pod Mangartom pomogla nam je da lakše artikuliramo sve naše potrebe za novim objektom u Ljubljani, koji sam ja vidio kao dio naše 'duhovne' sigurnosti. Prvo, kada u javnosti govorim o džamiji, mogu reći kako je ona već postojala u Logu pod Mangartom. Drugo, kako mi nećemo graditi prvu džamiju u Sloveniji. Treće, to je bila prilika istaknuti kako su muslimani dio ovog europskog prostora već duže vrijeme", podsjetio je muftija Grabus.

Naveo je, također, kako je bio iznenađen što na livadi na kojoj je bila džamija pasu ovce, jer riječ je o svetom prostoru, ali ništa nije ukazivalo na njegov značaj.

"Prostor koji je svet, treba biti poštovan. Međutim, ovaj prostor, nekada mjesto molitve, nije imao ni objekt ni bilo kakvo obilježje koje bi govorilo da je tu nekada bila džamija. Za mene, ali i za svakoga tko vjeruje u Boga, ovo je bio sveti prostor, i to mora biti priznato", poručio je muftija Grabus, ističući važnost da se jedan ovakav projekt predstavlja upravo uoči Dana džamija, koji sutra obilježava Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini.

Skrivena pod livadom

Između ostalog, današnji projekt je ocijenjen kao "izuzetno djelo koje nas, u ovim opasnim, kompleksnim i krajnje antagonističkim vremenima, gotovo usred ruševina našeg doba, poziva na zaustavljanje, toleranciju i refleksiju".

Kustosica slovenskog paviljona Nataša Petrešin-Bachelez dodala je da su s članovima grupe Nonument već dugo prijatelji, te je "Zvučni trag nevidljive kuće" opisala i kao projekt o prijateljstvu, o tome što prijateljstvo može učiniti i kako može pomjerati svjetove koji se čine razdvojenima, ali i o tome kako slušati jedni druge.

Članica grupe Nonument Group Neja Tomšič navela je da je polazište za koncept paviljona bilo iskustvo prostora livade ispod koje je više od stoljeća "skrivena" džamija – prostora mira, tišine i idile, okruženog planinama.

Stoga je u Paviljonu, kao rezultat realizacije projekta, oblikovan svojevrsni pejzaž ruševina, pa se posjetitelj tako ne nalazi na idiličnoj livadi, već među ruševinama nad kojima odzvanja meditativni zvučni ambijent sastavljen od terenskih snimaka iz Loga pod Mangartom, čime je taj prostor simbolično prenesen u Veneciju.

Tako, slovenski paviljon poziva posjetitelje da sjednu i poslušaju priču koja povezuje dva prostora obilježena vojnom povijesti, te da preispitaju vlastitu poziciju u svijetu koji ih okružuje.

Dan džamija

Jedan od autora, Miloš Kosec, također je podsjetio kako se 7. svibnja u Bosni i Hercegovini obilježava Dan džamija.

"To je sjećanje na 1993. godinu kada je džamija Ferhadija u Banjoj Luci uništena, njen teren sravnjen, a na tom mjestu uspostavljeno parkiralište. Ono što je posebno znakovito, jeste da su ruševine ove džamije potom odnesene na deponiju i skrivene. Dakle, nije se radilo samo o činu rušenja, već i o činu uništavanja i skrivanja samih ostataka. Nešto slično se već 70 godina događa u Palestini", kazao je.

On smatra kako ruševine nisu samo ostaci objekta koji je nekada postojao, već su to i dokumenti koji su potencijalno opasni, jer predstavljaju dokazni materijal.

"Ali, istovremeno, to su i dokumenti povezanosti. Kada čovjek kopa po slojevima zemlje, on spoznaje prošlu i buduću vitalnost tog prostora koji nikada nije prazan. Svaki prostor uvijek ima različitu povijest i različita razumijevanja. Shvatamo da Log pod Mangartom nije samo lokalna priča, nego i nacionalna priča Slovenije i njezine baštine, pa i globalna priča. Dok kopamo po zemlji, mi smo zapravo svi povezani. To je, po mom mišljenju, veoma važna i pozitivna poruka ruševina, jer one ne dozvoljavaju da se bilo što u potpunosti izbriše", kazao je Kosec.

Na ovogodišnjem bijenalu, uz centralnu izložbu pod nazivom In Minor Keys, na službenom programu nalazi se stotinu nacionalnih predstavljanja.

Za širu javnost Bijenale se otvara u subotu i trajat će do 22. studenog, kada će biti dodijeljene nagrade, uključujući Zlatnog lava za najboljeg sudionika i nagradu publike za najbolji nacionalni paviljon.