Dva stoljeća od rođenja začetnika novijega hrvatskog slikarstva
Veliki hrvatski slikar Vjekoslav Karas rođen je na današnji dan prije ravno dva stoljeća.
Na svijet je došao u Karlovcu 19. svibnja 1821. godine i smatra se začetnikom novijega hrvatskog slikarstva.
Učio u radionici karlovačkoga slikara Fridrika Hamerlića (1836–38). Potporom svojega mecene Franje Kosa von Kossena i imućnih rodoljuba iz Zagreba školovao se u Italiji (Firenca 1838–41., kratko Siena i Rim 1841–47).
U Rimu je isprva bio pod utjecajem nazarenaca (Majka izlaže Mojsija na obalu rijeke, Marta se tuži Kristu), potom razvija vlastiti stil (Rimljanka s lutnjom, Rimska pučanka).
Vrativši se u Karlovac (1848) slikao je portrete, likove i žanr-prizore iz pučkoga života (Portret Stjepka Ljuboja Lopašića, Slunjanka, Trgovac iz Sinja, Oproštaj serežana). Kratko vrijeme (1849–51) bio je učitelj na Risarskoj školi u Zagrebu, kada je nastao portret pjesnika Stanka Vraza.
Godine 1851. odlazi u Bosnu, gdje je portretirao Omer-pašu Latasa i njegovu kćer, što je Ivo Andrić opisao u romanu Omer-paša Latas. Njegovi suvremenici su portret Omer-paše Latasa smatrali najboljim Karasovim djelom, ali ta slika nije sačuvana.
Posljednje godine života proveo u siromaštvu u Zagrebu i Karlovcu. U tom je razdoblju naslikao portrete koji se ubrajaju u njegova najvrsnija ostvarenja (Ana Krešić, Mijo Krešić, Dječak, Alojz Duquenois, Jozefina Barac-Bernardić).
Njegovim je stvaralaštvom obilježen uspon i osamostaljenje hrvatskoga slikarstva u XIX. stoljeću. 'Prvi ilirski slikar' ujedno je prvi hrvatski slikar iz sjevernih krajeva koji se školovao u Italiji.
U Rimu se Karas bavio glazbom (svirao je flautu i gitaru), skladanjem (solo pjesme i 38 skladbi za zbor, pretežito na rodoljubne tekstove) i pisanjem pjesama na talijanskom i hrvatskom jeziku.
Nakon neuspjela pokušaja samoubojstva za boravka kod biskupa Strossmayera u Đakovu, život je završio u Korani.
U vrijeme portretiranja Irene Türk, Karas zapada u beznadnu ljubav i depresivnu melankoliju. Bez novaca i razumijevanja 5. srpnja 1858. u rodnom Karlovcu u virovima Korane samoubilački traži rješenje očaja i rezignacije.
Više Vjekoslavu Karasu OVDJE
