Biblijska scena na mostarski način: Pronalazak Mojsija na Neretvi

Akademski slikar, red. prof. art. Tomislav Buntak, predsjednik Hrvatskog društva likovnih umjetnika i prodekan Akademije likovnih umjetnosti u Zagrebu, izradio je u Muzeju moderne umjetnosti u Mostaru jedinstveno djelo pod nazivom ''Faraonova kćer pronalazi Mojsija na rijeci Neretvi'', koje trajno ostaje u postavu Muzeja moderne umjetnosti Sveučilišta u Mostaru.

Djelo je dimenzija 290 x 376 centimetara, a izvedeno je akrilnim flomasterima i akrilom izravno na zidu.

Biblijski motiv u hercegovačkom pejzažu

Motiv slike temelji se na starozavjetnoj priči o Mojsiju, jednoj od najčešće prikazivanih figura zapadne umjetnosti. Mojsije je bio vođa židovskog naroda koji ih je izveo iz egipatskog ropstva te od Boga primio Deset zapovijedi. U likovnoj tradiciji najčešće su prikazivane teme poput ''Gorući grm'', ''Prijelaz preko Crvenog mora'', ''Primanje ploča zakona'' i ''Mjedena zmija'', dok je ''Nalazak Mojsija'' među najpoznatijima.

Prema Knjizi Izlaska, faraon je, bojeći se množenja Izraelaca u Egiptu, naredio pogubljenje muške novorođenčadi. Mojsijeva majka izradila je košaricu od papirusove trstike, oblijepila je smolom, u nju položila dijete i pustila ga niz rijeku Nil. Faraonova kći i njezine sluškinje pronašle su dijete, a Mojsijeva sestra, koja je sve promatrala, predložila je da pronađe dojilju među Hebrejkama. Tako je Mojsije vraćen svojoj majci.

Tema ''Nalazak Mojsija'' jedna je od najsnažnijih narativnih scena starozavjetne tradicije, simbol trenutka prepoznavanja, spasenja i sudbine, koja je kroz stoljeća inspirirala brojne umjetnike, od Nicolasa Poussina do Paula Veronesea.

U toj likovnoj tradiciji Tomislav Buntak pronalazi vlastiti izraz, smještajući biblijski prizor na obale rijeke Neretve, čime spaja religijski motiv i lokalni pejzaž u jedinstvenu slikarsku cjelinu. Djelo monumentalnih dimenzija nije reprodukcija biblijskog motiva, nego njegova reinterpretacija u suvremenom kontekstu.

Otvorenje i biografija autora

Djelo ostaje dio stalne zbirke Muzeja moderne umjetnosti, čime postaje svojevrsni most između europske ikonografske tradicije i suvremene bosanskohercegovačke likovne scene.

Otvorenje stalnog postava Muzeja moderne umjetnosti planirano je za 30. travnja 2026. godine.

Tomislav Buntak rođen je 1971. godine u Zagrebu. Diplomirao je 1997. na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Crtež je njegov primarni medij, kroz koji je ostvario tematske cjeline u ciklusima koji su ga visoko pozicionirali na suvremenoj hrvatskoj likovnoj sceni, među kojima se ističe ciklus ''Hodočasnici'' iz 2008. godine.

Njegovo stvaralaštvo snažno je prožeto kršćanskim motivima i predstavljeno na brojnim samostalnim izložbama. Djela mu se nalaze u muzejima, galerijama, privatnim zbirkama te javnim i sakralnim prostorima.

Dobitnik je brojnih nagrada i priznanja. Redoviti je profesor na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu, gdje obnaša dužnost prodekana, te predsjednik Hrvatskog društva likovnih umjetnika u Zagrebu, gdje živi i radi.