Znate li koliko puta se dijele vaši podaci dok koristite Internet?
Podaci o svakom korisniku interneta dijele se stotine puta svaki dan dok tvrtke licitiraju za reklamne pozicije na internetu, sugerira nova studija Irskog vijeća za građanske slobode (ICCL), koja je pokazala je da se podaci prosječnog europskog korisnika dijele 376 puta dnevno, a onog iz SAD-a čak 747 puta .
Prihod od digitalnog oglašavanja, ono je što većinu internetskih usluga čini besplatnim za korištenje. A da bi tvrtke znale kome plasirati kakav oglas, prikupljaju njihove podatke.
Podaci se dijele između brokera koji djeluju u ime onih koji žele postavljati oglase, u stvarnom vremenu, dok se web stranica učitava ispred nekoga tko je posjećuje. Sami brendovi u reklamama nisu uključeni u taj proces.
Ti podaci sadrže informacije o uređaju na kojem se stranica učitava, neke pojedinosti o tome gdje se taj uređaj nalazi i druge informacije kao što su prethodne posjećene web stranice i njihov predmet. Koristi se za osiguravanje najrelevantnijeg ponuđača za oglasni prostor na stranici.
Sve se to događa automatski, u djeliću sekunde, i predstavlja multimilijunsku industriju.
Podaci koji otkrivaju identitet nisu uključeni, ali aktivisti tvrde da je sama količina podataka još uvijek kršenje privatnosti.
Svaki dan industrija RTB-a (Real Time Bidding) prati ono što gledate, bez obzira koliko privatno ili osjetljivo, i bilježi gdje idete. Ovo je najveća povreda podataka ikada zabilježena. I ponavlja se svaki dan, rekao je dr. Johnny Ryan, viši suradnik na ICCL-u.
Brojke u izvješću ICCL-a ne uključuju brojke od dva najveća tehnološka diva koji se financiraju od prihoda od oglašavanja - Mete (koja je vlasnik Facebooka) i Amazona.
Kaže da je izvor podataka Google feed, koji pokriva razdoblje od 30 dana. Dostupan je industriji, ali ne i javnosti
- podaci o navikama američkih web korisnika dijele u procesima prodaje oglasa 107 bilijuna puta godišnje. Podaci europskih korisnika dijele se 71 milijardu puta
- privatni podaci korisnika iz Europe i SAD-a šalju tvrtkama diljem svijeta, uključujući Rusiju i Kinu, a da pri tome korisnici nemaju nikakvu kontrolu nad time što se s tim podacima događa.
Inače, ICCL je već pokrenuo nekoliko sudskih sporova protiv industrije koja se bavi digitalnim oglašavanjem digitalnih oglasa, ali i protiv europske Komisije za zaštitu podataka. Naime, smatraju da se ovakvom praksom digitalnog oglašavanja krši privatnost korisnika, jer nitko nikada nije izričito pristao na ovu praksu.
