Tehnološki trendovi koji su obilježili prethodno desetljeće

"Desete" godine 21. stoljeća donijele su značajne tehnološke pomake i neke trendove koji su promijenili način kako radimo, živimo, te doživljavamo tehnologiju.

U nastavku, nakon deset znanstvenih otkrića koja su obilježila godine s rednim brojem 201X, donosimo i pet tehnoloških trendova koji su u tom razdoblju imali najveću ekspanziju, javlja Bug.

Mobiteli

2010. godine iPhone 3GS bio je vrh ponude pametnih mobilnih telefona. Onima koji prate stanje na tom tržištu to će se činiti kao da je bilo stoljeće, a ne desetljeće prije današnjeg iPhonea 11 Pro ili nekih njegovih konkurenata. Od tada mobiteli su dobili značajno veće ekrane, najmanje za red veličine su porasle količine memorije, procesori su stotine i tisuće puta brži, kamere bolje, a brzine prijenosa podataka veće.

U svijetu danas pametne mobitele koristi oko 3,2 milijarde ljudi, većina njih je na Androidu, a godišnje se i dalje prodaje oko 1,5 milijarde ovih uređaja. 2010. godine prodalo ih se oko 300 milijuna.

Streaming

Podaci zadnjih godina sve više sele u oblak, a isto se događa i s multimedijom koju svakodnevno gledamo i slušamo. 2007. godine Netflix je svoj osnovni poslovni model počeo mijenjati streaming uslugom, za razliku od dotadašnjeg iznajmljivanja DVD-a. Nešto prije toga, 2008., s radom je bio započeo Spotify, pa je teren za rast glazbenog i video streaminga početkom dekade bio dobro postavljen – pogotovo uz stalni rast dostupnosti brzih internetskih (fiksnih i mobilnih) priključaka.

Netflix se 2010. godine počeo širiti na Kanadu, pa potom i ostatak svijeta sredinom desetljeća, a na tržištu su se posljednjih godina pojavili još deseci streaming usluga. Na tradicionalne, fizičke nosače zvuka i slike već smo zaboravili, a streaming je postao daleko najznačajniji način distribucije sadržaja.

Društvene mreže

Facebook je pokrenut 2003. godine, za javnost je dostupan od 2006., a tek 2009. godine zabilježio je pozitivan financijski rezultat. Ostalo je povijest – danas ga koristi gotovo 2,5 milijarde ljudi, dok njegove aplikacije WhatsApp i Instagram istodobno koriste milijarde.

Osim Facebookovih, društvene su mreže poput YouTubea, Twittera, WeChata, LinkedIna, Snpachata, TikToka i ostalih zabilježile stotine milijuna korisnika, i postale su dijelom svakodnevice svih generacija. U svijetu ih danas koristi oko 2,8 milijardi ljudi.

Obnovljivi izvori energije

U deset godina količina instaliranih kapaciteta elektrana na obnovljive izvore u svijetu je udvostručena – s oko 1250 na preko 2500 GW. Cijene energije iz "zelenih" izvora pale su i do 80% u odnosu na 2010. godinu, sve više se kompanija, gradova i država okreće vjetru, vodi, suncu, biomasi i ostalim izvorima, dok svijet pokušava pronaći što efikasnije rješenje za klimatsku krizu – velikim dijelom uzrokovanu upravo u području energetike, kroz preradu nafte i ugljena.

Elektrifikacija prijevoza

Ruku pod ruku s obnovljivim izvorima ide i korištenje energije. Automobili, motocikli, bicikli, pa i romobili postali su električni, i tek uzimaju zamah. 2010. godine predvodnik ovog trenda, Tesla, otvara tvornicu u Fremontu, odakle 2012. počinje s isporukom Modela S, automobila koji je i danas "zlatni standard" za električne automobile kad je riječ o efikasnosti, dometu i luksuzu. Iste godine pojavio se i prvi Nissan Leaf, jedan od najprodavanijih modela do sada.

Od gotovo nepostojeće prodaje e-vozila 2010. do kraja 2019. došli smo do globalno prodanih oko 3 milijuna komada na godinu. U SAD-u oni čine tek oko 2% prodaje, u Kini već preko 5%, dok u zemljama poput Norveške električna vozila po prodaji već nadmašuju klasična. Dakako, električni automobili sami po sebi neće riješiti klimatsku krizu, ali svakako su jedan dio eko-slagalice koju čovječanstvo treba riješiti u narednom desetljeću.