Tehnološki divovi lišavaju siromašne zemlje tri milijarde dolara poreznih prihoda

Tehnološki divovi Google, Facebook i Microsoft trebali bi plaćati veće korporativne poreze u zemljama u razvoju, kojima uskraćuju gotovo tri milijarde dolara poreznih prihoda a time i bolje usluge u javnom sektoru, upozorila je zaklada Action Aid.

Zaklada se zalaže da velike kompanije budu zakonski obvezne plaćati minimalnu globalnu stopu korporativnih poreza.

U Action Aidu procjenjuju da su siromašnije zemlje lišene i do 2,8 milijardi dolara poreznih prihoda koji bi se mogli iskoristiti za suzbijanje pandemije, piše britanski BBC.

Iz Facebooka su odbili komentirati, dok iz Microsofta i Googlea nisu odmah odgovorili na BBC-jev zahtjev za komentarom.

Multinacionalne tvrtke trenutačno nisu zakonski obvezne javno objavljivati koliko poreza plaćaju u pojedinim zemljama u razvoju, podsjeća BBC.

Prema ActionAidu, možda se radi o „milijardama” koje bi se mogle iskoristiti za preobrazbu nedovoljno financiranih zdravstvenih i obrazovnih sustava u nekim od najsiromašnijih zemalja u svijetu, posebno zato što su mnogi tehnološki divovi izvijestili o skoku prihoda u pandemiji.

Zaklada zagovara uspostavu novog globalnog poreznog sustava, po mogućnosti pod dirigentskom palicom Ujedinjenih naroda, koji bi velikim kompanijama nalagao da plate minimalnu globalnu stopu korporativnog poreza razmjerno njihovoj stvarnoj prisutnosti u gospodarstvu.

U ActionAidu navode da bi iznos od 2,8 milijardi dolara mogao biti dostatan za plaće 729.010 medicinskih sestara, 770.649 primalja odnosno 879.899 osnovnoškolskih učitelja za cijelu godinu u 20 zemalja u Africi, Aziji i Južnoj Americi.

Njihova su istraživanju, kažu, pokazala da Google , Facebook i Microsoft najviše lišavaju poreznih prihoda zemlje u razvoju Indiju, Indoneziju, Brazil, Nigeriju i Bangladeš.

Cijenu zastarjelog poreznog sustava plaćaju žene i mladi, ističe David Archer, glasnogovornik za globalno oporezivanje u ActionAid Internationalu.

Taj sustav omogućuje velikim tehnološkim kompanijama, uključujući Facebook, Alphabet i Microsoft, da ostvaruju golemu zaradu u pandemiji, uz malen ili nikakav doprinos javnim uslugama u zemljama na globalnom jugu, naglašava Archer.

"Manjak poreznih prihoda od 2,8 milijardi dolara tek je vrh ledenog brijega, budući da je istraživanje obuhvatilo svega tri tehnološka diva", dodaje.

"Samo bi novac koji bi Facebook, Alphabet i Microsoft plaćali po pravednijim poreznim propisima mogao iz temelja promijeniti usluge iz domene javnog sektora za milijune ljudi", naglašava.

O globalnom korporativnom porezu i prilagodbi poreznih propisa digitalnom dobu trenutno se pregovara pod egidom Organizacije za za gospodarsku suradnju i razvoj (OECD). Čelnici Europske unije naznačili su da bi mogli sami regulirati to pitanje ako pregovori ne urode plodom.

Čelnik Facebooka Mark Zuckerberg rekao u veljači da razumije frustriranost javnosti zbog iznosa poreza koji plaćaju tvrtke poput njegove.

Facebook se pomirio sa činjenicom da će u Europi možda morati plaćati veće poreze, prema novom regulatornom okviru i podržao je planove OECD-a da se pronađe globalno rješenje, dodao je Zuckerberg, prenosi Hina.