Prijedlog Uredbe o sprječavanju i borbi protiv seksualnog zlostavljanja djece na internetu, poznat kao "Chat Control", ponovno izaziva žestoke polemike u europskoj javnosti. Europska komisija ga je predstavila još 2022., no kako se približava glasanje u Europskom parlamentu, otpor stručnjaka, aktivista i političara sve je glasniji.
Dok Europska unija tvrdi da cilj regulative jest zaštita maloljetnika, kritičari upozoravaju da bi obvezno skeniranje privatnih poruka, fotografija i datoteka na aplikacijama poput WhatsAppa, Signala ili Telegrama značilo uvođenje masovnog nadzora bez presedana. Posebno je sporan zahtjev za "otključavanjem" end-to-end enkripcije, čime bi se omogućio pristup do sada najzaštićenijim kanalima komunikacije.
Stručnjaci upozoravaju da bi takav sustav ugrozio privatnost svih građana, otvorio "stražnja vrata" hakerima i potencijalno doveo do globalnog presedana, koji bi mogli iskoristiti autoritarni režimi. Upozoravaju i na rizik lažnih detekcija, zbog čega bi obični korisnici mogli postati žrtve pogrešnih prijava.
U Hrvatskoj prijedlog ima podršku Vlade, iako pojedini zastupnici i stručnjaci upozoravaju da postoje već postojeći alati poput DSA uredbe te da je nužno razdvojiti pitanje zaštite djece od pitanja masovnog nadzora.
Hrvatski ministar unutarnjih poslova Davor Božinović ističe da se godišnje prijavi između 400 i 500 slučajeva seksualnog iskorištavanja djece na internetu, dok oporba upozorava na opasnost zloupotreba.
Iako se zagovornici i protivnici slažu da zaštita djece mora biti prioritet, ključno pitanje ostaje – treba li to postići na račun privatnosti milijuna građana EU-a. Odluka bi mogla pasti do listopada 2025., a rasprava oko "Chat Controla" u međuvremenu se sve više pretvara u jedno od najvažnijih pitanja digitalne sigurnosti i ljudskih prava u Europi.
Istraživači Balkan Insighta u članku "Who Benefits? Inside the EU’s Fight over Scanning for Child Sex Content" otkrivaju mrežu interesa koja stoji iza prijedloga EU regulative poznate kao Chat Control. Uz plemeniti cilj zaštite djece od seksualnog zlostavljanja na internetu, prijedlog za skeniranje privatnih komunikacija potpomognut je jakim utjecajem tehnoloških i sigurnosnih lobija.
Ključni zagovornici, među kojima su i organizacije poput Thorna – koje u javnosti djeluju kao nevladine, ali imaju jasno i komercijalno usmjereno poslovanje – dobivaju pristup utjecajnim dužnosnicima poput povjerenice Johansson. Njihov interes nije samo zaštita djece, nego i financijski profit.
Oporba regulativi upozorava da bi obvezno skeniranje, pa čak i komunikacija zaštićenih end-to-end enkripcijom, narušilo temeljne slobode i otvorilo “stražnja vrata” za zloupotrebe. Kritičari tvrde da bi takav nadzor potaknuo paralelne prakse u autoritarnim režimima.
Najglasniji protivnici dolaze iz Austrije, Nizozemske, Poljske, Belgije i Češke Republike, koje upozoravaju da bi zakon mogao narušiti privatnost građana i oslabiti sigurnosnu enkripciju na platformama za dopisivanje. Slične stavove zastupnici Europskog parlamenta, posebno iz zelenih, liberalnih i Piratskih stranaka, također jasno izražavaju: cilj zaštite djece moguće je postići bez masovnog nadzora privatnih komunikacija. Patrick Breyer iz Piratske stranke upozorava da bi zakon predstavljao “ekstremnu intervenciju u privatni život korisnika”.
Na tehnološkom frontu, Signal, zajedno s Mozillaom, Protnom i organizacijama za digitalna prava poput Electronic Frontier Foundation (EFF) i European Digital Rights (EDRi), snažno se protivi zakonu. Meredith Whittaker iz Signala ističe da bi skeniranje privatnih poruka stvorilo "sigurnosne ranjivosti i masovni nadzor". Neki tehnološki stručnjaci upozoravaju da bi kompromitiranje end-to-end enkripcije moglo imati ozbiljne posljedice za cyber sigurnost.
Pravni stručnjaci i aktivisti također se protive. Njemački ministar pravosuđa, uz podršku Austrije i Luksemburga, upozorava da zakon narušava ustavna prava. Civilne organizacije poput NoYB podnijele su službene žalbe, dok se na platformama poput Reddita širi zabrinutost da bi Chat Control mogao dovesti do digitalne cenzure i autoritarnog nadzora.
Sažetak protivnika zakona:
Države članice: Austrija, Nizozemska, Poljska, Belgija, Češka
Europarlamentarci: Zeleni, Pirati, liberali, Patrick Breyer
Tehnološke kompanije / organizacije: Signal, Mozilla, Proton, EFF, EDRi
Pravni stručnjaci i akademici: Njemačka, Austrija, Luksemburg
Aktivisti i građani: NoYB, Reddit zajednica
Češki premijer Petr Fiala (ODS) odbacio je prijedlog Europske komisije o uvođenju nadzora nad online komunikacijom, poznatog kao “chat control”, koji bi trebao pomoći u borbi protiv dječje pornografije i zlostavljanja djece.
Na društvenoj mreži X Fiala je istaknuo da ovakav prijedlog ugrožava privatnost milijuna građana i otvara prostor za zloupotrebe. “Nećemo dopustiti nadzor privatne prepiske građana. Ne slažemo se da se mogu nadzirati svi e-mailovi ili poruke na platformama poput WhatsAppa ili Messengera”, napisao je premijer.
Ministar unutarnjih poslova Vít Rakušan (STAN) potvrdio je da prijedlog u sadašnjem obliku neće dobiti potporu Češke. Prema njegovim riječima, trenutačno ne postoji kvalificirana većina država članica koja bi podržala ovu mjeru.
Oporbeni političari također kritiziraju zakon. Potpredsjednik stranke ANO, Radek Vondráček, upozorio je da masovni nadzor nema veze sa zapadnim demokracijama i da ovakav zakon vodi prema Istoku, dok stranka ANO ostaje posvećena zaštiti građanskih sloboda.
Prijedlog “chat control” izaziva kontroverze u cijeloj EU jer uključuje skeniranje privatnih poruka i e-mailova, što mnogi vide kao ozbiljno kršenje prava na privatnost. Češka jasno zauzima stav da zaštita djece mora biti prioritet, ali ne smije ugroziti osnovna prava građana.
Protivnici ističu da bi zakon, iako utemeljen u namjeri zaštite djece, mogao dugoročno ugroziti privatnost i sigurnost korisnika te otvoriti vrata masovnom nadzoru komunikacija.
Na Redditu je prijedlog tzv. Chat Control uredbe izazvao brojne reakcije. Korisnici u Hrvatskoj ističu kako većina građana uopće ne razumije postupak donošenja zakona u Europskoj uniji, dok drugi pozivaju na aktivizam kroz potpisivanje peticija i slanje pisama zastupnicima. Dio europarlamentaraca, poput Gordana Bosanca (Možemo!), jasno je poručio da neće podržati prijedlog jer smatra da sigurnosne službe trebaju nadzirati osumnjičene pojedince, a ne uvoditi masovni nadzor. U širem europskom diskursu prevladava strah da bi nova regulativa otvorila vrata potpunoj kontroli privatnih poruka i fotografija, zbog čega čak i aplikacije poput Signala razmatraju povlačenje s tržišta EU.
