Spasio Britance od Hitlera, a umjesto zahvalnosti podvrgnut je kastraciji!

Na današnji dan prije 70 godina, 7. lipnja 1954. znameniti engleski matematičar, logičar i kriptoanalitičar Alan Turing izvršio je samoubojstvo u svom samačkog doma u Wimslowu.

Rođen je u Londonu 23. lipnja 1912., a smatra se jednim od najznačajnijih pionira računalstva. Postavio je teorijske osnove suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije, te ih je napose razradio u koncepciji univerzalnoga stroja (Turingov univerzalni stroj).

Osmislio je i tzv. Turingov test (1950), kojim bi se potvrdila možebitna inteligencija nekoga stroja. Tijekom II. svjetskog rata radio je na razbijanju njemačkih kriptografskih šifara, za što je konstruirao jedno od prvih elektroničkih računala Colossos.

Nakon rata radio je 1945–48. na razvoju britanskog elektroničkog računala ACE (akronim od engl. Automatic Computing Engine: automatski računski stroj), a od 1948. i računala s tada najvećom memorijom MADAM (akronim od engl. Manchester Automatic Digital Machine: manchesterski automatski digitalni stroj). 

Turingov univerzalni stroj

Stroj što ga je Turing razradio 1936. pri istraživanju izračunljivosti nekih matematičkih funkcija, apstraktni je model automata koji uz odgovarajuće programiranje može obavljati posao bilo kojega stroja namijenjena rješavanju posebnih zadataka.

Taj je model zasnovan na pretpostavkama da se svi matematički pojmovi mogu prikazati nizom bezznačenjskih brojeva, svi matematički postupci, ma kako složeni, mogu se rastaviti na niz jednostavnih, elementarnih logičkih koraka, a svaka se informacija može opisati nizom temeljnih sastavnica (bitova), koje mogu poprimiti samo dva stanja.

Na osnovi toga zamišljen je matematički stroj koji ne treba biti osobito inteligentan, ali treba imati mogućnost izvođenja gotovo beskonačno mnogo jednostavnih logičkih koraka, upravljanih jednostavnim radnim programom. 

Podvrgnut kemijskoj kastraciji

Bez njegova izuma, stroja za dekodiranje šifriranih poruka neprijatelja, Drugi svjetski rat bi vjerojatno potrajao koju godinu dulje. Pa ipak, povijest mu se odužila na grozan način.

Činjenica da je svojim izumom spasio tisuće života nije mu pomogla da se izvuče od kazne zbog homoseksualnih izleta, u to vrijeme protuzakonitih. Siroti genij bio je podvrgnut kemijskoj kastraciji, a kriminalni dosje ga je isključio iz svih tajnih državnih projekata, od kojih je i za koje je živio.

Poniženje ga je natjeralo da si oduzme život. Čistačica je pronašla Turingovo beživotno tijelo u spavaćoj sobi njegova skromna samačkog doma u Wimslowu.

Pokraj njega nalazila se jabuka natopljena cijankalijem. Urbana legenda kaže da je čuveni "Appleov" logotip, odgrizena jabuka, svojevrsni hommage ocu suvremene informatike!

Britanska vlada i kraljica Elizabeta II. posmrtno su ga pomilovali početkom 21. stoljeća te se ispričali za svoje postupke.